Almir Imširević predstavio novi roman pod nazivom 'Zlatni geler'
U Bosanskom kulturnom centar Kantona Sarajevo večeras, 7. februara održana je promocija romana pod nazivom Zlatni geler, autora Almira Imširevića.
Sa autorom je o novom romanu, koji je objavila izdavačka kuća Buybook, razgovarala Ivana Golijanin.
"U centru romana je preživjeli opsade Sarajeva koji na rezidenciji za pisce, u francuskom gradiću, pokušava povezati niti svoga života nakon očeve smrti prožet nikad prolaznom traumom rata. (...) Iako se svojom upečatljivošću izdvajaju pasaži koji predstavljaju povratak priče unazad – takozvani flešbekovi (u njima vidimo kako se glavni junak otuđuje od vlastitog bola i empatije za bol drugih ljudi, posebno na primjeru dječaka koji umire pogođen sitnim gelerom), Zlatni geler je koherentne strukture na tragu modernističkog promišljanja romana", napisao je Faruk Šehić.
Suđenje kompaniji koja je stvorila ChatGPT: Važan svjedok (26) pronađen mrtav
"Enki Duraković, glavni junak, bori se s vlastitim ratnim/životnim demonima i demonima pisanja, krajnji rezultat je roman o traumi i pokušaju oporavka. A to je ono vječno pitanje na koje možda nikad nećemo pronaći odgovore. Uostalom, ovaj roman je i baziran na začudnosti, na čuđenju pred misterijom vlastitog i tuđih života", dodao je.
"O tome u kolikoj mjeri je ovaj roman autobiografski ne bih previše pisala jer je Imširević – bez obzira na prisustvo/odsustvo autobiografskog nadahnuća – uspio priču Enkija Durakovića uzdići na nivo pripovijesti i tu pitanje o autobiografskom postaje gotovo u potpunosti irelevantno, osim možda za neke pozitiviste koji će se autorovim djelom baviti u budućnosti. Kako bilo, Zlatni geler je zreli romaneskni debi koji će zadovoljiti i zahtjevnijeg čitatelja u živom prenošenju jedne intimne zbilje", napisala je Ivana Golijanin.
Almir Imširević rođen je 1971. godine u Bihaću. Na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu diplomirao je na Odsjeku za dramaturgiju, te od 1998. godine radi kao predavač i dramaturg.
Autor je drama: Kad bi ovo bila predstava… (1997.), Balkanski đavo Sram (1998.) - uvrštena je u francusku antologiju evropske drame De Pinter a Muller, drama Kad bi ovo bila predstava… - uvrštena je u Antologiju BH drame XX vijeka, Circus Inferno (2001.), Po istinitoj priči (2006.), Mousefuckers (2008.) , Deset razlika ili The Only Thing That’s Real (2011.), Kad bi ovo bio film (2012.) i mnoge druge.
Drame su mu nagrađivane na festivalima u Bosni i Hercegovini, izvođene u zemljama Europe, te uvrštene u nekoliko antologija.
Kao dramaturg radio je u skoro svim profesionalnim teatrima Bosne i Hercegovine. Kao scenarista radio je na filmu i televiziji. Do sad je objavio dvije knjige drama, zatim, knjigu kratkih priča Strana 212 (2011. izdavač Omnibus) i knjigu od 22 priče Najljepši od svih svjetova (2020. izdavač Nomad).
Teatarske kritike, prikaze i eseje objavljivao je u sarajevskim časopisima. Autor je i nekoliko scenarija za televizijske projekte rađene u BiH i Hrvatskoj, te scenarist igranog filma Mliječni put.
Bio je jedan od rukovodilaca Otvorene scene Obala; niz godina nalazio se na funkciji šefa Odsjeka za dramaturgiju, a danas je redovni profesor na predmetu Pisanje za teatar.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
