Album narodnih nošnji u BiH poseban zbog specifičnog načina štampe

"Album je specifičan jer je nastao za 75. godišnjicu rada Zemaljskog muzeja. Tada su objedinjena sva istraživanja autorice, a i vrlo su interesantne nošnje koje su tu prikazane", rekao je za Radiosarajevo.ba kustos Muzeja Ernis Šljivo koji nam je otkrio da su nošnje podijeljene na gradske i seoske.

Šljivo nam je rekao kako je sam Album interesantan i zbog visoke štampe u kojoj je izrađen.

"Da bi nastao Album u kojem su prikazane narodne nošnje morali su napraviti šest ploča. Tri su za tri osnovne boje, četvrta za crnu, a još dvije su napravljene za zlatnu i srebrenu, eventualno još boja za toniranje podloge, što je zapravo sedam ploča koje su identične i razlikuju se u mikronima", rekao nam je kustos Samir Avdić navodeći kako se za svaku boju štampalo posebno, te su se izrađivale legure od cinka.

Kako bi otkrili način izrade ovog Albuma, Šljivo i Avdić su se morali pozabaviti istraživačkim radom na šta su jako ponosni u Odjelu za etnologiju ovog Muzeja koji je povodom 130. rođendana upriličio predavanje o nastanku ovog Albuma. Predavanje je održano na obnovljenom odjelu u Odjeljenju za prirodne nauke.

Nošnje koje su prikazane u albumu su uglavnom iz 19. stoljeća, te nekoliko njih iz 20. 

"Nošnje je počeo prikupljati Ćiro Truhelka od samog osnivanja Muzeja s obzirom da je BiH tada bila poprilično neistražena, a opet egzotična i zanimljiva. Tako da je to Muzejsko društvo još 1855. godine, prije nego što je formiran Muzej, u svojim pravilima napisalo da Muzej treba da prikuplja nošnju svojstvenu zemlji.

Već tada najprije arheolozi počinju prikupljati nošnje, a kasnije i etnolozi, ali tek nakon Drugog svjetskog rata kada je u Muzeju zaposlena i prva diplomirana etnologinja Zorislava Marković-Čulić", ispričao nam je Avdić navodeći kako je ona prikupila nove nošnje, a do tada prikupljene sistematski obradila.

Nakon toga, ova etnologinja je objavila Album narodnih nošnji u BiH koji je jedno od najznačajnijih posebnih izdanja Zemaljskog muzeja u njegovoj historiji, koje svako ko izučava tradicionalne nošnje u našoj zemlji ne može zaobići.

Album obuhvata cijelo područje BiH i sve njene narode, njihovu gradsku i seosku nošnju, odnosno sva tri tipa seoskih nošnji.

Malo je pronađeno arheoloških ostataka narodnih nošnji o čemu je već pisano u ovom Albumu, a u njemu su prikazani i crteži, krojevi i elementi narodnih nošnji, te su poznati svi tipovi i podtipovi nošnji.

Pronalazak legura od cinka pomoću kojih je odštampan ovaj Album svojevrsni je omaž stručnjacima koji su to započeli, rekao nam je Avdić, navodeći kako se u samom Albumu nalaze svi podaci koji su prethodili istraživanju etnologinje Čulić, ali da se i u Glasnicima Zemaljskog muzeja mogu pronaći svi željeni podaci o ovoj temi.