Zemaljski muzej, čuvar naše historije, obilježava 130. rođendan

Osim što prikuplja, čuva i prezentira bh. kulturno naslijeđe, Zemaljski muzej BiH je važan dio očuvanja tog naslijeđa za generacije koje će doći iza nas.

Tri miliona enormno vrijednih eksponata danas se čuvaju u četiri paviljona koja je projektirao češki arhitekta Karlo Paržik. Najstarija naučna i kulturna ustanova ovog tipa u BiH koja čuva historiju i identitet naše zemlje osnovana je 1888. godine, a zgrada je useljena 1913. godine. Osim što prikuplja, čuva i prezentira bh. kulturno naslijeđe, Zemaljski muzej BiH je važan dio očuvanja tog naslijeđa za generacije koje će doći iza nas. 

Zbog nebrige današnje vlasti, zgrada Zemaljskog muzeja se nalazi u dosta lošem stanju, a muzej se još uvijek suočava sa brojnim problemima zbog neriješenog pravnog statusa, rekao je za Radiosarajevo.ba direktor Zemaljskog muzeja BiH Mirsad Sijarić ističući kako od ponovnog otvaranja Muzeja nije najavljen nikakav pomak po pitanju pravnog statusa i finansiranja muzeja, te je naglasio i kako Muzej nikog ne interesuje.

Za rekonstrukciju zgrade Zemaljskog muzeja, projekte i izložbe uglavnom dobijaju samo obećanja od kojih se većina ne realizira, ali u Zemaljskom muzeju su optimistični i nastavljaju planirati nadajući se da će se situacija popraviti.

Država ne ulaže u Muzej, stoga se održavaju samo od grantova.

Potrebni su im i novi zaposlenici, jer ih Muzej trenutno zapošljava 45, a realna potreba je oko 90 radnika. Prema sistematizaciji, istakao je Sijarić, ona je i veća.

Kako nam je rekao Sijarić, radi se na obnovi vodovodnog i kanalizacionog sistema u botaničkom vrtu, ali je potrebno obnoviti i druge dijelove zgrade.

Samo za popravku stolarije u Odjelu za arheologiju potrebno je oko 425 hiljada konvertibilnih maraka.

Sijarić je dodao kako je Ministarstvo za civilne poslove BiH za sada ispunilo svoja obećanja prema Muzeju, te kako se nadaju i pozitivnom odgovoru od TIKA-e koja bi se trebala uključiti u dva projekta. Jedan je postava 'BiH u prahistorijsko doba', jedna od najvećih izložbi do sada i veoma značajna, a druga je obnova dijela depoa na Odjeljenju za etnologiju.

Potrebno je restaurirati i dio podrumskih prostorija, te poboljšati uslove rada za zaposlenike Muzeja. Stručnjaci iz zemalja širom svijeta koji ih posjećuju često im, kaže Sijarić, naglase kako nikada ne bi radili u takvim uslovima.

Bogatim programom Zemaljski muzej će svečano obilježiti  130. godina svog postojanja i djelovanja.

Tokom sutrašnjeg dana posjetioci će između ostalog moći prisustvovati otvaranju obnovljene izložbene sale na Odjeljenju za prirodne nauke, predavanjima: Neolitička revolucija i prvi poljodjelci (predavač: dr. sc. Jacqueline Balen, Arheološki muzej u Zagrebu), O nastanku Albuma narodnih nošnji u BiH (predavači: Ernis Šljivo i Samir Avdić, kustosi ZMBiH), Arheologija u stvarnosti i arheologija na filmu (predavač: dr. sc. Jacqueline Balen, Arheološki muzej u Zagrebu), te otvaranje izložbe Sarajevski fragmenti safavidskih tepiha iz 17. stoljeća autorice Marice Filipović, muzejske savjetnice ZMBiH.

Na programu obilježavanja 130 godina Muzeja su i brojne radionice i prezentacije u obnovljenoj sali u Odjeljenju za prirodne nauke

Program obilježavanja godišnjice Zemaljskog muzeja trajat će od 10 do 23 sata uz besplatan ulaz.