U čovjeku je samo 43 posto ljudskih stanica, ostatak je nešto sasvim drugo
Razumijevanje naše skrivene polovice, našega mikrobioma, ključno je za razumijevanje niza bolesti, od alergija pa sve do Parkinsona.
"Oni su neophodan dio našeg zdravlja", kaže profesorica Ruth Ley, direktorica odjela mikrobiomskih nauka na Institutu Maxa Plancka.
Bez obzira na to koliko se temeljito perete, svaki kutak, svaka napuklina vašeg tijela prekrivena je mikroskopskim stvorenjima.
To uključuje bakterije, viruse, gljivice i arheje (organizme koji su se nekada pogrešno svrstavali u bakterije).
Više smo mikrobi nego ljudi
"Mi smo više mikrobi nego ljudi", rekao je BBC-ju profesor Rob Knight sa Univerziteta u San Diegu.
Procjene o tome koliki je udio mikroba u našem organizmu mijenjale su se s vremenom.
"Danas je procjena da je to otprilike jedan prema jedan, odnosno da ljudskih stanica ima oko 43 posto u ukupnom broju", dodaje Knight.
Međutim, genetski smo potpuno inferiorni.
Ljudski genom sastavljen je od 20.000 gena. Ali ako se tome pridodaju geni našega mikrobiomskog svijeta, ta brojka raste na između dva i dvadeset miliona mikrobiomskih gena.
"Ono što nas čini ljudima, po mom mišljenju, kombinacija je našeg DNK plus DNK naših mikroba", rekao je BBC-ju mikrobiolog Sarkis Mazmanian s kalifornijskoga tehnološkog instituta (Caltech).
Bilo bi naivno misliti da ljudi nose toliko mikrobiomskog materijala bez ikakve interakcije ili utjecaja na naše zdravlje.
Nauka ubrzano otkriva u kojoj mjeri oni imaju ulogu u našim probavnom i imunološkim sistemu, zaštiti od bolesti i proizvodnji vitamina.
To je nov način razmišljanja o ljudskom mikrobiomskom svijetu, prenosi Hina.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.