Samo 'nekoliko minuta' ove dnevne vježbe može poboljšati zdravlje mozga, pokazalo novo istraživanje

Iako je fizička aktivnost neosporno važna za naše fizičko zdravlje, novo istraživanje sugerira da jednostavna aktivnost poput šetnje psa može imati izuzetne koristi i za naš mozak.

Prema studiji koju je proveo tim sa Pennsylvania State University u SAD-u, samo nekoliko minuta svakodnevne fizičke aktivnosti može značajno poboljšati brzinu obrade informacija u mozgu. Istraživanje je otkrilo da aktivnosti poput šetnje psa ili obavljanja kućnih poslova mogu poboljšati brzinu obrade informacija, što je ključna komponenta kognitivnog zdravlja.

Brzina obrade informacija odnosi se na tempo kojim mozak prima i procesira informacije. U sklopu studije, koja je objavljena u časopisu Annals of Behavioural Medicine, istraživači su analizirali više od 200 odraslih osoba u srednjim godinama, između 40 i 65 godina.

Trending

Kupci u BiH izgubili milione: Prevareni, ostali bez stana i novca

Kroz aplikaciju na pametnom telefonu, učesnici su izvještavali o fizičkoj aktivnosti koju su obavljali, a zatim su obavljali testove na pametnim uređajima kako bi procijenili svoje kognitivne sposobnosti. Jonathan Hakun, glavni autor studije i docent neurologije i psihologije, objasnio je: "Nema potrebe da idete u teretanu da biste uživali u svim potencijalnim koristima fizičke aktivnosti.

"Svi oblici kretanja su važni. Svakodnevno kretanje se računa kao izvor fizičke aktivnosti koji može direktno uticati na kognitivno zdravlje."

Istraživanje je otkrilo da su učesnici koji su obavljali fizičke aktivnosti, bez obzira da li su to bile lagane aktivnosti poput šetnje ili intenzivnije poput trčanja, imali poboljšanja u brzini obrade informacija, što je ekvivalentno tome da su četiri godine mlađi. "Kako starimo, usporavamo i fizički i kognitivno", dodao je Hakun. "Ideja je da možemo privremeno suzbiti te promjene kroz kretanje."

Međutim, istraživanje nije pokazalo poboljšanja u radnoj memoriji, odnosno sposobnosti da zadržimo i manipulišemo informacijama u našim umovima. Ipak, Hakun je primijetio da je vrijeme reakcije na zadacima radne memorije odražavalo poboljšanja u brzini obrade informacija, sugerirajući da fizička aktivnost može imati neposredan uticaj na brzinu funkcionisanja mozga, dok visoki kognitivni procesi mogu biti pogođeni kasnije.

Ova saznanja dolaze u vrijeme kada su prethodna istraživanja povezala redovnu fizičku aktivnost sa smanjenim rizikom od demencije. Alzheimer's Society navodi: "Istraživanja pokazuju da ljudi koji redovno vježbaju imaju i do 20 posto manji rizik da razviju demenciju od onih koji ne vježbaju."

Takođe, NHS preporučuje nekoliko savjeta za smanjenje rizika od demencije, uključujući:

• Uravnoteženu ishranu
• Održavanje zdrave tjelesne mase
• Redovno vježbanje
• Održavanje umjerenog konzumiranja alkohola
• Prestajanje pušenja
• Kontrolu krvnog pritiska na zdravom nivou

Zaključak je jasan: čak i jednostavne, svakodnevne aktivnosti poput šetnje psa mogu biti značajan korak ka održavanju zdravlja mozga i smanjenju rizika od ozbiljnih kognitivnih bolesti u starijoj dobi.