Riječ stručnjaka: Zašto su opasne nagle promjene temperature i kako pravilno korstiti klima uređaje?
Stručnjaci često upozoravaju da se u klimatiziranom prostoru, bilo da je riječ o automobilu ili domu, treba održavati temperatura koja je šest do sedam stepeni niža od vanjske jer toliku temperaturnu razliku naš organizam dobro podnosi te na taj način izbjegavamo temperaturni šok kad, na primjer, iz jako rashlađenog prostora izađemo van na vrućinu.
Također treba biti oprezan pri ulasku u hladnu vodu kad je tijelo jako zagrijano jer i to može biti fatalno.
"Izuzetno je važno prilagoditi temperaturu prostora u kojem se boravi. Srčanim bolesnicima preporučuje se izlazak samo ujutro i navečer, a tokom dana trebali bi boraviti u klimatiziranim prostorijama s temperaturom između 22 i 24 stepena.
Delić: BiH prva zemlja u svijetu koja je u pravo uvela dijete rođeno iz zločina ratnog silovanja
Preporučuje se da razlika u temperaturi unutrašnjeg i vanjskog prostora ne bude veća od 7 stepeni. Ako je temperatura tijela slična temperaturi vazduha, ono se hladi isparavanjem, što može djelovati nepovoljno na srčani ritam i prouzročiti dehidraciju i grčeve.
No, prevelike oscilacije u temperaturi u kratkom roku nikako se ne preporučuju.
Dolazi ljeto, ovo morate znati: Evo šta uraditi ako prestane raditi klima
Naime, zbog naglog hlađenja dolazi do sužavanja arterija, što može uzrokovati infarkt ili aritmiju. Na primjer, kad osoba naglo skoči u more čija je temperatura i do 15-ak stepeni niža od temperature vazduha, u slučaju da ima neprepoznatu srčanu bolest, primjerice koronarnu bolest srca, te nema tegobe u normalnim uslovima pa većinom nije svjesna svoje bolesti, pri izlaganju ekstremnim razlikama u temperaturi može doživjeti negativne posljedice poput infarkta miokarda", upozorava dr. kardiologije Dubravka Šušnjar.
Spušteni prozori ili uključena klima: Kada je potrošnja goriva veća?
Nekoliko sati vožnje autom ili autobusom do mora možda se ne čini dugo ni naporno, no za srčane bolesnike i to može biti opasno ako ne rade česte stanke. Naime, kako kaže dr. Šušnjar, svako dugo sjedenje kod srčanih bolesnika može dovesti do nakupljanja tekućine u donjim ekstremitetima, što dovodi do oteklina nogu i samim time do zastoja krvi, pri čemu mogu nastati i ugrušci koji dovode do tromboze. Stoga se srčanim bolesnicima pri dugim vožnjama preporučuje češće zaustavljanje i kraće hodanje.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
