Kako postići ravnotežu između uma i tijela?

Patria
Kako postići ravnotežu između uma i tijela?
Pixabay / Ilustracija
Život je sve ubrzaniji, dijelom zbog rapidnih promjena u okolini i progresa tehnologije koji nam to nameću, dijelom zbog nas samih i podsvjesnih odabira sadržaja sa kojim dolazimo u kontakt.

U rastućem moru sadržaja i stimulusa, čemu je najviše doprinijela digitalizacija medija i kreiranje društvenih mreža, lako se desi višestruko (pre)zasićenje – na samim medijima, mrežama i drugim sadržajima koji emituju i stvaraju hiperprodukciju informacija, do nas samih koji smo već postali prezasićeni tim sadržajima i uticajima.

Ovakva slika lako može dovesti do rasijanosti misli i emocija što naposlijetku dovodi do osjećaja stresa, nervoze, napetosti i tjeskobe. U takvim stanjima je sve teže postići i održati koncentraciju koja nam je prijeko potrebna za obavljanje i jednostavnih i složenih poslova, kao i za konstruktivne i stimulativne međuljudske odnose. Oba polja će trpjeti ako nismo u stanju održati koncentraciju.

Unatoč popularnom mišljenju, slobodno vrijeme nije teško pronaći; pritom mislimo na bar 30 minuta provedenih u pravom odmoru za duh i tijelo. Nažalost, većina će slobodnih 30 minuta provesti na društvenim mrežama što nas zbog broja i prirode sadržaja može dovesti u stanje nalik transu (pogledajte sebe ili druge dok su pred ekranom ili prebiru po telefonu tokom Facebook sesije).

Naučno je dokazano da je za naše mentalno zdravlje neophodno svakodnevno naći nekoliko minuta za kultivaciju mentalnog prostora kako bi se postigla ravnoteža između uma i tijela.

Živjeti u sadašnjem trenutku

Ako se ne sjećate jutrošnjeg puta od kuće do posla, ili malopređašnjeg razgovora sa kolegom, to je jedan od mogućih znakova da niste prisutni u trenutku, da vam je oslabila koncentracija i da vam popušta pažnja. Iz dana u dan funkcionišete po principu „auto-pilota“. Posljedice takvog stanja mogu biti najšireg varijeteta – od tog da propustite vitalnu informaciju tokom poslovnog sastanka ili je pogrešno protumačite, do mnogo dramatičnije situacije – da ne obratite pažnju na pješaka koji prelazi ulicu dok ste za volanom. Ovakav obrazac ponašanja dugoročno dovodi do toga da vam život „bježi“; da prođu godine za koje se jednog dana nećete moći sjetiti kako ste proveli.

Poznati i manje poznati pobornici zdravog življenja se sve više oslanjaju i uporište traže u istočnjačkoj medicini i načinu života. Tako je stvoren koncept „mindfulness“, što možemo prevesti kao „usredotočena svjesnost“. Sada već globalno prihvaćen i popularizovan, koncept mindfulnessa govori zapravo o svjesnosti koja nastaje kroz obraćanje pažnje na poseban način - namjerno, svjesno, ovdje i sada, otvorenog uma, bez prosuđivanja. Kultivisanjem takve usredotočene svjesnosti možemo naučiti živjeti u sadašnjem trenutku što će vremenom istisnuti uobičajeno rojenje misli o prošlosti i brige o budućnosti. Mindfulness će pomoći da reduciramo automatsko reagovanje koje može nanijeti štetu i nama i drugima, te izbjegavanje života.

Pobijediti tjeskobu

Anksioznost ili tjeskoba je pošast današnjice. Stanje koje vremenom može prerasti u pravi poremećaj lako isisa svu ljepotu iz našeg života. Tokom vremena nama ovlada strah od svake naredne situacije koju zato unaprijed proživljavamo, obično joj dodjeljujući krajnje negativnu konotaciju i ishod. Pritom mislimo šta bi sve moglo krenuti po zlu. Takva stanja mogu inducirati napade panike koji posljedično dovedu do povlačenja zbog „straha od straha“ i, općenito, izbjegavanja života. Tako vremenom prestanemo uočavati lijepe i prijatne stvari oko nas. Počinje nas bivati strah od života.

Mindfulness tehnikama koje se oslanjaju na istočnjačku meditaciju možemo preduprijediti tjeskobna stanja jer teško je biti anksiozan ako ste u cjelosti fokusirani na sadašnji trenutak i ono što radite i osjećate UPRAVO SADA.

Mindfulness tehnike i vježbe

Ako ste se prepoznali u nekim od predočenih stanja, preporučujemo jednostavne mindfulness (usredotočena svjesnost) vježbe koje će vam pomoći da očistite um od negativnih automatski misli i pronađete mir u današnjem haotičnom vremenu.

Evo jedne od takvih vježbi:

Prije no što započnete bilo koju mindfulness vježbu, trebate naučiti pravilno disati.

Svjesno disanje

Počnite tako što ćete polako udisati i izdisati. Jedan ciklus neka traje 6 sekundi. Udahnite kroz nos, izdahnite kroz usta, dok vaš dah lagano i bez napora ulazi i izlazi iz tijela.

Otpustite misli, ne mislite o stvarima koje trebate uraditi danas ili bilo čemu što zahtijeva vašu pažnju. Samo budite vi i budite mirni bar jednu minutu.

Obratite pažnju na vaš dah – njegov put dok ulazi u tijelo i puni vas životom, kako ide prema gore i izlazi na usta kao energija. Na putu ste da naučite meditirati!

Svjesno posmatranje

Ovom vježbom ćemo se povezati sa ljepotom okoline, koju uglavnom i ne primjećujemo jureći naokolo za dnevnim zadacima.

Sve što trebate uraditi je odabrati prirodni objekt u vašoj neposrednoj okolini i posmatrati ga par minuta. To može biti drvo, cvijet, ptica, oblak ili sl.

Ne radite ništa drugo, samo posmatrajte objekt. Prepustite se njegovoj harmoniji u mjeri u kojoj vam to dozvoljava koncentracija. Posmatrajte objekt kao da ga vidite prvi put u životu. Ako vam nešto drugo skrene pažnju, ne odustajte, ponovo se vratite na objekt. Vizuelno ga istražite, svaki njegov aspekt. Prepustite mu se i povežite s njim. Razmišljajte o njegovoj svrsi u svijetu prirode.

Svjesno slušanje

Svjetski poznati autor i promotor New Age življenja, dr. Deepak Chopra prepoznaje našu osobinu da kada nego govori, nestrpljivo čekamo da završi kako bismo rekli svoje.

- Kao rezultat, možemo propustiti suštinsku poruku. Slušajući svjesno, ostajemo otvoreni prema perspektivi sagovornika i prepoznati naš sud dok se stvara. Namjera svjesnog slušanja je pažljivo slušati sagovornika bez prekidanja, bez potrebe da uvijek budemo u pravu ili da damo svoj stav, tvrdi dr. Chopra.

 

Da bi svjesno slušali, dr. Chopra predlaže:

- Odstranite fizičke smetnje (telefon, kompjuter, daljinske upravljače)
- Budite iskreni prema sebi. Ako niste u mogućnosti da se fokusirate u tom trenutku, odaberite drugo vrijeme za konverzaciju.
- Postavljajte pitanja kako bi potakli dijalog.
- Dozvolite drugoj osobi da podijeli misao do kraja umjesto da je prekidate ili završavate njene rečenice.
- Parafrazirajte ono što ste čuli kako bi potvrdili da ste razumjeli sagovornika.
- Udahnite svjesno prije no što odgovorite. Pauza vam može koristiti.
- Budite strpljivi i ne donosite preuranjene zaključke.
- Ako vam um odluta, vratite pažnju na sagovornika.
- Slušajte intuiciju tako što ćete prepoznati svoje osjećaje, misli, i tjelesne senzacije u njihovom nastajanju.
- Obratite pažnju na to šta stoji iza riječi vašeg sagovornika – na osnovu njegovog tona i govora tijela.
- Slušajte sa voljom da razumijete sagovornikovo gledište.
- Uvijek slušajte – svjesno.

Ovo su samo dvije od mnogobrojnih vježbi svjesnosti. Njegujući svjesnost okolinom koja vas okružuje, lakše ćemo se suočavati i izlaziti na kraj sa teškim mislima i neprijatnim emocijama koje uzrokuju tjeskobu i stres u svakodnevnom životu. Naš um će se vremenom osloboditi zarobljenosti s pogrešnim uvjerenjima i samoograničavajućim obrascima razmišljanja, te otvoriti prostor pozitivnim mislima i prijatnim emocijama.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije