Iznenađujuća spoznaja: Jesmo li od psovanja pametniji i zdraviji?

Nekulturna navika, neotesano ponašanje ili možda ipak nije? Psovanje zapravo ima i neke zdravstvene prednosti.
 
Za onoga ko psuje reći ćemo da je nekulturan, neki će reći da je umjetnički nadaren ako može tako sočno opsovati. U svakom slučaju psovanje je tabu koji postoji u svakoj kulturi, a psovke dio svakodnevnog rječnika mnogih ljudi. Izaziva bijes, smijeh, tugu, a ponekad je (ali rijetko) čak i romantično. Možda ćete se iznenaditi, ali u posljednjih nekoliko godina znanstvenici su istraživali postoje li zdravstvene prednosti psovanja.

Psovanje i inteligencija

26.01.21. 23:06

Profesor psihologije iznio zanimljive podatke: Zašto je dobro psovati

Vjerojatno ste ponekad čuli da je psovanje znak slabog uma i još slabijeg karaktera, što znači da je to oblik kompenzacije - jedini razlog zašto ljudi psuju je to što nisu dovoljno pametni da se bolje izraze. Ali prema istraživanju iz 2015. istina je posve suprotna.

Trending

Zrak u Sarajevu opet nezdrav: Preporučuju oprez zbog mogućih zdravstvenih problema

Istraživači su proveli eksperiment u kojem su tražili od ispitanika da navedu što više riječi koje počinju nekim slovom, zatim da navedu psovke koje počinju tim slovom i na kraju da navedu životinje čiji nazivi počinju istim slovom. Psihologinja Grace Tworek kaže da je tim eksperimentom uočeno da što više psovki možete nabrojiti, to ste spretniji i u navođenju riječi. Stoga je vjerojatno da imate širi vokabular. Drugim riječima, što više riječi znaš, to znaš i više psovki. "Ali važno je reći da korelacija nije jednaka uzročnosti, što znači ne možete donijeti zaključak o uzroku i posljedici na temelju jednostavne povezanosti dviju stvari. Nema dovoljno dokaza koji bi upućivali na uzročno-posljedičnu vezu između psovki i intelekta", kaže Tworek.

"Također, većina studija koje promatraju psovanje povezuju inteligenciju i vokabular. Široki vokabular može ukazivati na inteligenciju, ali to nije ista stvar. Zvučati pametno i biti pametan dvije su posve različite stvari. Možda bi bilo točnije reći da psovanje ukazuje na široki vokabular", ističe psihologinja.

Osjećamo se bolje

Svako tko je zaglavio u prometu ili se udario u nožni prst također može posvjedočiti da psovanje dovodi do toga da se osjećamo bolje. Kao da nam je lakše ako opsujemo. Uz to znanstvenici nagađaju da je psovanje evolucijska prilagodba koja smanjuje rizik od fizičke agresije. Znanstvenici su otkrili i povezanost između psovanja i iskrenosti te između psovanja i kreativnosti. Naime, ljudi koji dožive afaziju nakon moždanog udara često zadržavaju sposobnost psovanja (čak iznimnu sposobnost psovanja), a jedna od teorija koja to objašnjava kaže da psovanjem i drugim automatskim izrazima upravlja desna strana našeg mozga. A nju obično smatramo kreativnom stranom, stoga je psovanje znak kreativnosti.

Tolerancija na bol

Jedan od najčešćih načina mjerenja percepcije i tolerancije boli je prag boli hladnog tlaka (CPT). U osnovi, sudionici istraživanja stavljaju ruke u ledeno hladnu vodu i drže ih u njoj koliko god mogu. Jedno je istraživanje pokazalo da su oni koji su pri tome ponavljali psovku kraće držali ruke u ledenoj vodi od onih koji su ponavljali neku neutralnu riječ. Istraživanje iz 2011. pokazalo je pak da što češće psujete, to je manji utjecaj na vašu toleranciju na bol i izdržljivost. Dakle, ako planirate staviti ruku u ledenu vodu iz zabave u skorije vrijeme, možda je bolje da pazite na jezik. Je li ovaj učinak univerzalan? Različite kulture imaju različite stavove prema psovanju. Istraživanje iz 2017. usporedilo je utjecaj psovanja na toleranciju boli kod ljudi engleskog i japanskog podrijetla. Rezultati su pokazali da, kada je riječ o psovanju, postoji više sličnosti nego razlika. Iako možda nećemo koristiti iste riječi ili ih izgovarati istom učestalošću, utjecaj na bol je jednak.

Treba li češće psovati

Svi smo čuli izreku: "Ako nemate nešto lijepo za reći, nemojte ništa reći." Sad kad znamo da psovanje ima neke zdravstvene prednosti i potencijalno neke korelacije s pozitivnim osobinama, možda se pitate je li to dobar savjet.

"Najveća stvar kod ovih otkrića je ne donositi brze prosudbe o nekome na temelju načina na koji se predstavlja. Inteligencija je komplicirana i ne postoji savršen način njezina mjerenja. Svi bi trebali biti usredotočeni na upoznavanje ljudi umjesto da poput policajca prosuđujemo što je netko rekao. Svatko od nas više je od svog vokabulara", kaže Tworek piše gloria.hr