Gušite li prave osjećaje, platit ćete zdravljem!

Ako se potiskuju briga i tjeskoba, to će izazvati lošu probavu, nadutost nakon obroka, grčeve te bolove u području trbuha, piše 24sata

Pretjerana zabrinutost uzrokovat će i probleme poput zatvora ili sindroma iritabilnog crijeva. 

Sreća - srce

Previše uzbuđenja, čak i onoga koje smatramo pozitivnim poput organizacije vjenčanja, može izazvati nervozu, tjeskobu, nesanicu i preskakanje srca. Ti simptomi obično upućuju na emotivnu nestabilnost. Oni koji vječno traže uzbuđenje također spadaju u ovu grupu.

Briga - slezena

Pretjerana zabrinutost postaje normalna za današnje društvo prepuno stresnih situacije. No velika briga utječe i na ispravno funkcioniranje slezene. Iako je konvencionalna medicina sklona previdjeti važnost ovog organa, važno je napomenuti da poremećaj rada slezene može dovesti i do probavnih smetnji poput loše probave, a u nekim slučajevima uzrok hroničnog umora upravo je poremećaj ispravnog funkcioniranja ovoga vitalnog organa.  

Strah - bubrezi

Emocija straha povezana je s bubrezima. Normalno je povremeno osjećati strah, ali kad stanje strahovanja postane hronično, počinje utjecati na zdravlje. Nenamjerno mokrenje najčešći je znak poremećaja te čak i kod djece mokrenje u krevet može biti rezultat pretjeranog straha od nekog ili nečeg. Dugotrajno stanje straha vodi do hronične slabosti i umora.

Zamišljenost - slezena

Previše razmišljanja o nečemu utječe na funkcioniranje slezene. Uzrokuje osjećaj melanholije i nemogućnost koncentracije. Osoba koja pati od previše promišljanja može iskusiti simptome poput slabog apetita, može zaboraviti jesti ili imati osjećaj nadutosti nakon obroka. Zbog slabog funkcioniranja slezene moguća je i pojava izuzetno blijedog tena.

Šok - srce

Šok nije povezan samo s jednim organom, ali zbog svoje neočekivanosti najviše utječe na srce i bubrege. U stanju šoka čovjek će iskusiti stanje izuzetne spremnosti na borbu ili bijeg zahvaljujući lučenju adrenalina. Nakon šoka pojavljuju se preskakanje srca, tjeskoba te nesanica. Dugotrajno stanje šoka izaziva ozbiljne posljedice na cijelo tijelo te uzrokuje poremećaje poput PTSP-a.

Tuga - pluća

Ljudi koji proživljavaju duga razdoblja tuge obično osjećaju umor, pate od nedostatka daha ili osjećaja stezanja u području grudi, skloni su prehladi i gripi, napadajima astme, ali i problemima s kožom. Za osobe koje su u razdoblju tugovanja tipično je često plakanje, a sve to može uzrokovati i depresiju.    

Zarobljeni u potiskivanju

Događaje s kojima se ne žele suočiti ljudi često rješavaju tako da se prave da se nisu ni dogodili, jer ne žele proživljavati bol koju donose. 

Emocije tako ostaju u tijelu dok se ne odluče suočiti s njima, a oni osjećaji koji se dugo zadržavaju u tijelu uzrokuju fizička oboljenja. Kako gutanje emocija oduzima mnogo energije, tako tijelu nedostaje "goriva" za druge aktivnosti. To sve izaziva osjećaj hroničnog umora, depresiju i želju za samoćom. Pojavljuje se i potreba za ispunjavanjem praznine pa ljudi često posežu za hranom, alkoholom, drogama ili seksom. No to su sve kratkoročna rješenja. Suočavanje s traumatičnim događajem odagnat će loše emocije i bol.

 Zapiši i oslobodi emocije

Počnite voditi dnevnik emocija - zapišite sve što vam padne na pamet, bez previše razmišljanja, kako bi podsvijest preuzela ulogu. 

Zapisivanje može pomoći pri identificiranju i otpuštanju emocija pa za početak dnevnik vodite desetak minuta na dan. Opisujte kako se osjećate u tom trenutku i prepustite se onome što će izaći na papir te se nemojte osjećati krivima zbog onog što osjećate. Uskoro ćete primijetiti da se emocije mijenjaju nabolje. No ako proživljavate osjećaje duboke tjeskobe, potražite savjet psihologa ili psihijatra. 

Promjene životnih navika donijet će pozitivne pomake

Većina bolesti uzrokovana je potiskivanjem ili ignoriranjem emocija. Naravno, iz te se grupe izdvajaju ozljede i bolesti izazvane netolerancijom na razne toksine koji nas okružuju u zraku koji dišemo, hrani koju jedemo i gotovo svemu oko nas.

Treba biti svjestan da su potisnute emocije okidač ozbiljnih bolesti i da se na tome treba raditi. Moguće je, naravno, odlučiti se izliječiti od jako teške bolesti i sustavnim radom na sebi to i učiniti. No već i male promjene navika djelovat će pozitivno na zdravlje.

Jedna od osnovnih stvari na koju treba obratiti pozornost je prehrana, a individualiziranim pristupom prehrani i disciplinom mnogo se može promijeniti. Nadalje, tu su razne tehnike suočavanja s emocijama, ovisno o osobnosti pacijenta.

Nekima će odgovarati pisanje dnevnika, a nekima razgovor s psihologom. Jako je dobra metoda rješavanja stresa i joga jer ona posebnu pozornost posvećuje dahu te raznim tehnikama disanja možemo mnogo učiniti za svoje zdravlje.

Povjerite se prijatelju

Kako biste oslobodili potisnutu emociju, izrecite je. Nekome (prijatelju, članu porodice, psihologu) ispričajte svaki detalj vezan uz događaj koji vas progoni. Tako ćete dobiti zdraviju perspektivu situacije. Nemojte ga prepričavati na sto strana jer ćete na kraju početi zamjerati onome ko vas je povrijedio. 

Otpustite svako zamjeranje 

Opraštanje nije nešto što činite za drugog nego za sebe. Ono jednostavno znači da se oslobađate negativnih emocija - osjetili ste ih, proživjeli i otpustili. Opraštanje, međutim, ne znači da vam osoba koja vas je povrijedila sad mora biti najbolji prijatelj.

Odmaknite se od situacije i emocija

Kad ste u jako emotivnom stanju, probajte se odmaknuti od situacije. To ćete najlakše učiniti ako zamislite da se situacija događa nekom drugom. Odmicanje od situacije omogućuje racionalno sagledavanje onog što se događa.