Znate li kako su se hranili Neandertalci: Arheolozi došli do zapanjujućih otkrića

5
Radiosarajevo.ba
Znate li kako su se hranili Neandertalci: Arheolozi došli do zapanjujućih otkrića
FOTO: Pixabay / Ilustracija

Biljni ostaci nađeni u pećini Šanidar na sjeveru Iraka - koja je poznata po sahrani neandertalca okruženog cvijećem - i pećini Franhti u Grčkoj otkrili su da je priprema hrane u prahistoriji kod neandertalaca i ranih modernih ljudi bila složena, kao i da je uključivala nekoliko koraka i različite namirnice, prema rezultatima studije objavljene u časopisu Antiquity.

Utvrđeno je da su divlji orasi, grašak, grahorica i trave često kombinovane sa sušenim mahunarkama poput graha ili sočiva, a ponekad se koristio i divlji senf. Kako bi biljke bile ukusnije, mahunarke, koje imaju prirodno gorak ukus su natapali, grubo mljeli ili udarali kamenjem - kako bi uklonili ljusku, prenosi Nacionalna Geografija.

U pećini Šanidar naučnici su proučavali ostatke biljaka starih 70.000 godina, u periodu kada su taj prostor nastanjivali neandertalci - izumrla vrsta ljudi, kao i uzorke stare 40.000 godina, kada je to bio dom prvim Homo sapiensima. Ugljenisani ostaci hrane iz pećine Franhti datiraju od prije 12.000 godina, kada su tu živjeli moderni ljudi, kako prenose agencije.

Pola vijeka od ponovnog rođenja trebinjskog mosta: Kako je spašeno djelo drevnog graditelja

Pola vijeka od ponovnog rođenja trebinjskog mosta: Kako je spašeno djelo drevnog graditelja

Uprkos vremenskoj i prostornoj udaljenosti, slične biljke i tehnike kuhanja otkrivene su na oba mjesta - što ukazuje na zajedničku kulinarsku tradiciju, rekla je glavna autorka studije i arheolog Ceren Kabukcu sa Univerziteta u Liverpoolu.

Hrana slična hljebu

Na osnovu ostataka hrane koje su naučnici analizirali otkriveno je da suneandertalci i Homo sapiens koristili slične sastojke i tehnike, iako je divlji senf otkriven samo u pećini Šanidar iz vremena kada je u njoj živio Homo sapiens. S druge strane, hrana slična hljebu nađena je u grčkoj pećini iako nije jasno od čega je napravljena.

Stoga Kabucku tvrdi kako tragovi o tome da su drevni ljudi tukli i potapali sušene mahunarke u pećini Šanidar pre 70.000 godina jesu najraniji dokazi o preradi biljaka izvan Afrike. Ona je objasnila da je bila iznenađena kada je otkrila da su prahistorijski ljudi kombinovali biljne sastojke na taj način - što je pokazatelj da im je ukus očito bio važan - jer je očekivala je da će pronaći samo skrobne biljke poput korijenja i krtola, koji se naizgled čine hranjivijima i lakšim za pripremu.

Fotografije kao svjedočanstvo teške strane historije

Fotografije kao svjedočanstvo teške strane historije

Prema njenom mišljenju, mnoga istraživanja o prehrani u prahistoriji su se fokusirala na to jesu li rani ljudi jeli meso, ali sada je jasno da oni nisu žvakali samo odreske mamuta.

Naši davni preci jeli su raznoliku hranu u zavisnosti od toga gdje su živjeli, a to je vjerovatno uključivalo širok raspon biljaka. Nekad se smatralo da su se takve kreativne tehnike kuhanja pojavile tek promenom načina života s lova i skupljanja hrane na poljoprivredu, što se dogodilo na prelazu u neolit pre 6.000 do 10.000 godina.

Život u kamenom dobu nije bio samo brutalno preživljavanje

U stvari, Kabucku tvrdi da istraživanje sugeriše kako život u kamenom dobu nije bio samo brutalna borba za preživljavanje - barem na ta dva mjesta - kao i da su prahistorijski ljudi selektivno tragali za raznim biljkama i poznavali njihove različite ukuse.

Dešifrovano poslije pet stoljeća: Šta krije pismo jednog od najmoćnijih vladara u Europi?

Dešifrovano poslije pet stoljeća: Šta krije pismo jednog od najmoćnijih vladara u Europi?

Profesor John McNab sa Univerziteta Southempton, objasnio je da se razumijevanje ishane neandertalaca s naučne tačke gledišta značajno mijenja kako se udaljavamo od ideje da su oni konzumirali samo ogromne količine ulovljene divljači.

"Potrebno nam je više podataka iz Šanidara, ali ako se ovi rezultati ispostave tačnim, onda su neandertalci jeli mahunarke i neke vrste trava koje su zahtjevale pažljivu pripremu prije konzumiranja. Sofisticirane tehnike pripreme hrane imale bi mnogo dublju historiju nego što smo dosad mislili", rekao je McNab - koji nije bio uključen u istraživanje.

"Još je intrigantnija mogućnost da nisu namjerno izvlačili sve neukusne toksine. Neki su ostali u hrani, što ukazuje na prisutnost opne sjemena koja je posebno gorka. To bi značilo da je to bio ukus koji su neandertalci voljeli".

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (5)

/ Povezano

/ Najnovije