Život na jednom od najudaljenijih mjesta: "Dan je drugačiji, pijem kafu sa irvasima"
Duboko unutar arktičkog kruga, u džepu između gigantskih glečera i ispod polarnih leda, švedska fotografkinja i kreatorka sadržaja Cecilia Blomdahl pronašla je izuzetnu toplinu.
Norveški arhipelag Svalbard, koji leži otprilike na pola puta između norveške sjeverne obale i Sjevernog pola, mjesto je najsjevernijih stalnih naselja na svijetu. Blomdahl, koji živi u najvećem gradu na Svalbardu, Longyearbyenu, jedna je od oko 2.500 stanovnika u regiji. Ovdje šarene kabine suprotstavljaju kolosalne pozadine ledenih kapa i živopisne nebeske pojave osvjetljavaju nebo.
Blomdahl se preselila na Svalbard 2015. godine i dokumentira svoj jedinstveni život milionima fasciniranih pratilaca na društvenim mrežama. Sada je snimila spokoj svog doma, koji blista u nijansama plave, u novoj knjizi fotografija pod nazivom "Život na Svalbardu".
U susret Božiću: Počela misa bdijenja u katedrali Srca Isusova
"Kad živite ovdje, zaista se uživite u to: tiha i mirna priroda," rekla je Blomdahl, bivša ugostiteljka koja je postala kreator sadržaja, za CNN, "I svaki dan biti tako blizu prirodi: to je zadivljujuće."
Izazovi lijepog života
Uz svu svoju prirodnu ljepotu, Svalbard je mnogo više od lijepog mjesta. Njegovi bogati resursi , kao što su nalazišta ribe, gasa i minerala, učinili su ga temom ekonomskih i diplomatskih sporova u prošlosti, a sada služi kao cvjetajuće globalno središte za ekonomske aktivnosti i naučna istraživanja. Za one koji samo dolaze na čaroliju, to je turistička destinacija na listi, piše CNN.
Ali kao što Blomdahl zna, život na Svalbardu nije lak. Od temperatura koje ponekad padaju ispod minus 30 (-34,4 Celzijusa), do polarnih medvjeda i arktičkih lisica koje povremeno lutaju lokalnim ulicama, potrebna je jedinstvena individua da se odrekne života na kopnu i preseli se na tako udaljeno, a ponekad i zabranjujuće mjesto.
"Svaki dan je avanturistički. Biće to ludo ili divlje ili samo običan dan," rekla je Blomdahl, "Ali običan dan ovde je tako drugačiji: to je ispijanje kafe sa sjevernim svjetlom, ili ponoćnim suncem, ili irvasima."
To su uobičajeni osjećaji unutar zajednice Svalbarda — ekstremni uvjeti, iako očaravajuće, znače da se ljudi u tom području ne zadržavaju slučajno. Ljudi iz oko 50 zemalja žive tamo, radeći u oblastima kao što su naučna istraživanja i sezonski turizam.
Šta nekoga pokreće da traži dom u tako udaljenom kutku svijeta? Prema stručnjacima za bihevioralne nauke, mnogi ljudi koji traže ekstremne uvjete mogu biti motivirani željom da izazovu granice svojih fizičkih i psihičkih sposobnosti, pobjegnu od ličnih problema ili svakodnevnog dosada, ili jednostavno zbog uzbuđenja.
Za Blomdahl, samo je pogled na krajolik bez premca Svalbarda bio sve što joj je bilo potrebno da napusti svoje korporativne ambicije u Engleskoj i Švedskoj i odluči da živi ono što opisuje u svojoj knjizi kao "život povezan s prirodom obilježen sporijim tempom".
"Ovdje gore je sve tako čisto i tako lijepo", rekla je Blomdahl, "mislite da je to neka vrsta magije jer je tako nestvarno."
Na svojim kanalima na društvenim mrežama Blomdahl pokazuje gledaocima iz prve ruke kako okruženje Svalbarda oblikuje njen svakodnevni život. Na primjer, ne samo da je potrebno nositi zaštitnu opremu zbog polarnih medvjeda kada putujete izvan određenih naselja, to je i zakonski propisano. Na jednoj upečatljivoj slici u njenoj knjizi prikazana je kako nosi vatreno oružje na leđima dok ona i njen pas stoje daleko od naselja. Blomdahl, koja je sama fotografirala sve slike, čak je ulovila jednog polarnog medvjeda u blizini svoje kuće - snimljenog sa vidljive udaljenosti, iz sigurnosnih razloga.
Polarna noć traje od sredine novembra do kraja januara, kada sunce ne izlazi iznad horizonta. Ponoćno sunce, koje traje oko 18 sedmica između aprila i augusta, je vrijeme kada sunce ne zalazi ispod horizonta. Ovi periodi stalne svjetlosti i cjelodnevne tame mogu utjecati na tijelo i um. Blomdahl se prisjetila kako su se prijatelji, dezorijentirani polarnom noći, našli na poslu usred noći, umjesto jednako mračnih dnevnih sati.
Takvi abnormalni životni uslovi mogu imati posljedice na zdravlje ljudi. Uprkos opštem pozitivnom pogledu na zdravlje i kvalitet života na Svalbardu, polarna noć i ponoćno sunce mogu poremetiti cikluse spavanja i buđenja, nivoe proteina u krvi i dovesti do povećanog rizika od hroničnih bolesti. Uprkos uzimanju suplemenata, Blomdahl kaže da je primijetila pad nivoa vitamina D, koji podržava zdravlje imuniteta i aktivnost moždanih stanica.
Bez obzira na to, Blomdahl i dalje kaže da je polarna noć "jedno od najboljih doba godine", gdje ona može "postati jedno s tamom". Ona uživa u miru tokom tog perioda, ali naglašava važnost održavanja pozitivnog pogleda i aktivnosti tokom sezone koja bi inače mogla biti letargična.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
