"Morat ćemo mijenjati knjige historije": Naučnike šokiralo otkriće u pećini

Nova naučna otkrića uzdrmala su opšte prihvaćenu teoriju da su moderni ljudi "zbrisali" neandertalce ubrzo nakon dolaska iz Afrike.

Otkriće dječjeg zuba i kamenog oruđa u pećini u južnoj Francuskoj sugerira da je Homo sapiens (moderni čovjek) bio u zapadnoj Europi prije oko 54.000 godina!

To je nekoliko hiljada godina ranije nego što se mislilo, što ukazuje da su dvije vrste mogle koegzistirati dulje vrijeme.

Trending

Treba li zabraniti korištenje mobilnih telefona u školama?

Istraživanje je objavljeno u časopisu Science Advances.

Nalazi su otkriveni u pećini, poznatoj kao Grotte Mandrin u dolini Rhone, a pronašao ih je tim predvođen profesorom Ludovicom Slimakom s Univerziteta u Toulouseu. Bio je zapanjen kada je saznao da postoje dokazi o ranom modernom ljudskom naselju.

"Sada smo u mogućnosti pokazati da je Homo sapiens stigao 12.000 godina prije nego što smo očekivali, a ovu populaciju su nakon toga zamijenile druge neandertalske populacije. I to doslovno mijenja sve naše historijske knjige", kazao je on.

Neandertalci su se pojavili u Europi prije 400.000 godina. Trenutna teorija sugerira da su izumrli prije oko 40.000 godina, nedugo nakon što je Homo sapiens stigao na kontinent iz Afrike. Ipak, novo otkriće sugerira da je naša vrsta stigla mnogo ranije i da su te dvije vrste mogle koegzistirati u Europi više od 10.000 godina prije nego što su neandertalci izumrli.

Prema profesoru Chrisu Stringeru iz Prirodoslovnog muzeja u Londonu, ovo dovodi u pitanje sadašnji, opšteprihvaćen stav, a to je da je naša vrsta brzo 'pobijedila' neandertalce.

"To nije bilo preuzimanje vlasti preko noći od strane modernih ljudi", rekao je za BBC News. "Ponekad su neandertalci imali prednost, ponekad su moderni ljudi imali prednost."

Arheolozi su na tom mjestu pronašli fosilne dokaze iz nekoliko slojeva. Što su kopali niže, mogli su vidjeti dalje unatrag u vremenu. Najniži slojevi pokazivali su ostatke neandertalaca koji su to područje zauzimali oko 20.000 godina.

No, na njihovo potpuno iznenađenje, tim je pronašao zub modernog ljudskog djeteta u sloju koji datira prije otprilike 54.000 godina, zajedno s nekim kamenim oruđem izrađenim na način koji nije bio povezan s neandertalcima.

Dokazi upućuju na to da je ova rana grupa ljudi živjela na tom mjestu relativno kratak period, možda oko 2000 godina nakon čega je mjesto bilo nenaseljeno. Neandertalci se potom vraćaju, zauzimajući to mjesto još nekoliko hiljada godina, sve dok se moderni ljudi ne vrate prije otprilike 44.000 godina.

"Moderni ljudi se pojavljuju nakratko, onda postoji jaz u kojem ih je možda klima dokrajčila i onda se neandertalci ponovno vraćaju", govori profesor Stringer.

Drugi ključni nalaz bila je povezanost kamenog oruđa pronađenog u istom sloju kao i dječji zub s modernim ljudima. Alati izrađeni na isti način pronađeni su na nekoliko drugih nalazišta u dolini Rhone te u Libanonu, ali do sada naučnici nisu bili sigurni koja ih je vrsta ljudi napravila.

Dakle, ako nije bio slučaj da ih je naša vrsta odmah 'zbrisala', šta je to što nam je na kraju dalo prednost?

Naučnici su iznijeli mnoge ideje: našu sposobnost da proizvedemo umjetnost, jezik i možda bolji mozak. Ali, profesor Stringer vjeruje da je to zato što smo bili više organizirani.

"Bolje smo se povezivali, naše društvene grupe su bile veće, bolje smo pohranjivali znanje i gradili smo to znanje", rekao je.

Ideja o produženoj interakciji s neandertalcima uklapa se u otkriće iz 2010. da moderni ljudi imaju malu količinu neandertalske DNK, što ukazuje na to da su se te dvije vrste križale, prema prof. Stringeru.

"Ne znamo je li to bila mirna razmjena partnera. Možda je to bila otmica, znate, ženke iz druge grupe. Možda je čak i posvajanje napuštenih ili izgubljenih neandertalskih beba koje su bile siročad", rekao je. "Sve su se te stvari mogle dogoditi. Tako da još ne znamo cijelu priču. Ali s više podataka i s više DNK, više otkrića, približit ćemo se istini o tome što se stvarno dogodilo na kraju neandertalske ere."