Riječ ljekara: Koliko zaista traje oporavak od COVID-a?

Negativan test ne znači da ste sa koronom završili, naprotiv, to je samo prvi korak ka ozdravljenju.

Nakon što prebolite COVID, ljekari savjetuju da je do povratka "u normalu" potrebno vrijeme, te o nekom ozbiljnijem fizičkom naporu ne smijete razmišljati u prvih mjesec dana. Teža, srednja i lakša klinička slika, oporavak je potreban svima.

Dakle, na posao se možete vratiti, ali ako ne obavljate teže fizičke poslove, ishrana treba da bude izbalansirana i zdrava, dok je za sport i teretanu poželjno da konsultujete doktora.

Trending

Historijska noć u Skenderiji: Bosna i Hercegovina razbila Hrvatsku 110 : 90

Ali, od najbolje je suzdržavati se od većih napora minimum dvije sedmice do mjesec dana, ponekad i duže, što zavisi od stanja organizma.

Komandant COVID bolnice Karaburma dr. Ivo Udovičić kaže da on svojim pacijentima govori, da u prvih mjesec dana moraju slušati svoje tijelo, da li imaju lupanje srca, bol, probadanje, ili pak nedostatak vazduha ili nešto drugo.

"Postoji protokolom predviđeno kada oni treba da se jave svom ljekaru nakon preležane korone. Dalje, ništa ne smiju raditi na svoju ruku, pa tako ne smiju uzimati ni lijekove koji se preporučuju putem društvenih mreža ili reklama. Dakle, ništa na svoju ruku, niti nešto protiv korone, niti za jačanje imuniteta, već strogo i isključivo kod svog doktora koji će vam preporučiti šta da uzimate i u kom vremenskom periodu. Nekontrolisana upotreba svih tih lijekova u kombinaciji s nekim drugim lijekovima, mogu dovesti do farmakološkog haosa u organizmu. I zato moraju da slušaju svoje tijelo, da obrate pažnju na svaki novi znak koji se pojavi, koji nisu imali ranije, i da obavezno idu kod ljekara", objašnjava dr. Udovičić za Blic.

Kako kaže redovne lekarske kontrole su veoma važne, jer tada lekar preporučuje i provjerava stanje organizma: "Ljekar zna šta treba da radi i provjeri dijagnostikom, tu su i pulmolozi i kardiolozi, i oni tačno znaju ko i koliko smije da se izlaže fizičkom naporu. To se prije svega odnosi na one koji se bave sportom, jer omladina se više kreće, pa je dobro da znaju na šta da obrate pažnju i koji znakovi mogu da signaliziraju problem."

Kako ističe, pogrešno je i to kada se blaži oblik korone tretira olako pa se mladi naročito, odmah vraćaju fizičkim aktivnostima.

"Čak i blaži oblik daje poremećaje srčanog ritma, i on može ostaviti poremećaje na plućima, jer COVID-19 je sistemska bolest i nikada ne govorimo o bolesti samo jednog organa. Dešava se da pacijent preleži kući, na nogama, uz terapiju koji je dobio u COVID ambulanti, ali to ne znači da može posle 10, 15 dana da se odmah bavi nekim težim fizičkim poslovima. On može da se vrati na posao, ali da obavlja lakše aktivnosti, ali nikako ako je radnik na građevini, da nosi džak od 25 kilograma, ili da diže teži teret, te da bude na nogama 10 sati. Mora se voditi računa o svemu i ništa bez dogovora s ljekarom. Mi uvijek govorimo o postkovidu kao tihom ubici, o tome će se tek govoriti", smatra dr. Udovičić.

"Greška je vratiti se sportu i treningu odmah, zato mladi moraju da povedu računa, jer to posebno može biti opasno. COVID-19 često napada srčani mišić, posebno sprovodni sistem, gdje se generišu impulsi za rad srca, i taj sprovodni sistem može da prouzrokuje teže poremećaje srčanog rada", zaključuje dr Udovičić.