Naučnici otvorili grob Isusa Krista nakon 200 godina i ostali bez teksta: 'Klecala su mi koljena'
Grob Isusa Krista, smješten u crkvi Svetog groba u Jeruzalemu, stoljećima je zaštićen metalnom konstrukcijom koja drži mramorne blokove pod pritiskom, sprečavajući njihovo raspadanje zbog vremenskih utjecaja i hodočasnika.
Prije šest godina, grob je prvi put nakon više od dva stoljeća bio otvoren za naučnike, otkrivajući nove detalje o ovom svetom mjestu.
Kršćanske zajednice u Svetoj Zemlji započele su obnovu teško oštećenog Isusovog groba nekoliko mjeseci prije otvaranja. Vjeruje se da je tijelo Isusa Krista položeno 33. godine ispod stijene u ovoj svetinji.
Građani Vogošće na ulicama: I večeras održali protest, a evo šta traže
Mramorna ploča koja prekriva grob bila je uklonjena na tri dana zbog obnove i arheološke analize, što je bio prvi put od najmanje 1810. godine, kada su posljednji put izvedeni radovi nakon požara u bazilici. "Možda je to bilo i ranije", izjavio je otac Samuel Aghoyan iz Armenske crkve.
Arheološka analiza i otkrića
Grčki stručnjaci bili su zaduženi za obnovu, a cijeli proces je dokumentirali su iz National Geographica za potrebe snimanja dokumentarnog filma. Isusova slika može se vidjeti u uskom dijelu prostora ispod uklonjene ploče, a pronađeni su brojni materijali koji su poslani na daljnju detaljnu analizu.
"Otvaranje groba omogućit će stručnjacima jedinstvenu priliku da ispitaju originalnu podlogu najsvetijeg mjesta kršćanstva", istaknuli su tada arheolozi u medijima, a snimke su objavljene na National Geographicu 2016. godine.
'Klecala su mi koljena'
Radove su finansirale tri glavne kršćanske denominacije koje upravljaju bazilikom Svetog groba: katolici, pravoslavci i armenski kršćani. "Moram priznati da su mi klecala koljena kada je ploča pomaknuta", istakao je tada Fred Hibert, stalni arheolog National Geographica.
Ovo historijsko otvaranje i obnova groba Isusa Krista ne samo da su pridonijeli očuvanju svetog mjesta, već su i pružili vrijedne arheološke podatke koji će dodatno obogatiti naše razumijevanje povijesti i značaja ovog svetog mjesta, piše Klik.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.