Naučnici otkrili čudovište koje ih je fasciniralo: Ovaj 'zmaj' je nekada harao planetom
Naučnici su otkrili impresivne fosile drevnog morskog "zmaja" pronađenog u Kini. Životinja stara 240 miliona godina - nadimkom "kineski zmaj" - pripada vrsti Dinocephalosaurus orientalis, gmazu koji je koristio svoje izuzetno dugo vratno područje kako bi vrebao plijen u plitkim vodama tokom trijaskog razdoblja (prije 252 - 201 miliona godina).
Vrsta je prvi put pronađena u vapnenačkim naslagama na jugu Kine 2003. godine, ali naučnici su sada složili ostatke kako bi prvi put rekonstruisali punih pet metara raspona spektakularnog drevnog mesoždera. Novi su rezultati otkriveni u istraživanju objavljenom 23. februara u časopisu Zemlja i okoliš: Transakcije Kraljevskog društva Edinburga.
"To je još jedan primjer čudnovatog i čudesnog svijeta trijasa koji i dalje zbunjuje paleontologe", rekao je Nick Fraser, čuvar prirodnih nauka u Nacionalnim muzejima Škotske u saopštenju. "Sigurni smo da će zaintrigirati maštu širom svijeta zbog svog upečatljivog izgleda, podsjećajući na dugog i zmijolikog, mitskog kineskog zmaja." Fosil otkriva neke od upečatljivih karakteristika drevnog morskog zmaja.
Semir Halilović podnio ostavku na poziciju ambasadora BiH u Kataru: Poslao pismo Denisu Bećirović
Prvo i najvažnije je njegov vrat, koji se proteže gotovo 2.3 metra i sadrži 32 odvojene kralježnice - u poređenju, žirafe (kao i ljudi) imaju samo sedam kralježnica vrata.
Zmijolik oblik vratnog područja zmaja vjerovatno mu je dao izuzetnu sposobnost da se prikrade plijenu, što je činio nakon što bi se pozicionirao pomoću svojih pernatih udova. Neke od riba zarobljene u oštrim zubima zmaja još uvijek su sačuvane unutar trbuha morskog čudovišta.
Naučnici napominju da iako je ovo čudno stvorenje podsjeća na Nessie, nije blisko povezano s dugovratim plesiosaurima koji su nadahnuli poznato mitsko biće.
"Nadamo se da će naša buduća istraživanja pomoći u razumijevanju više o evoluciji ove grupe životinja, a posebno kako je produženi vrat funkcionisao", rekao je prvi autor Stephan Spiekman, postdoktorand na temelju Stuttgartskog državnog muzeja prirodnih nauka, u izjavi, javlja Klik.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.