Arheolozi u mutnim vodama pronašli drveni sanduk: Kada su ga otvorili šokirali su se

Podvodni arheolozi u Švedskoj otkrili su kako jekovčeg u olupini danskog ratnog broda iz 15. stoljeća sadržavao alate za izradu olovnih metaka za rano oružje. Ovaj pronalazak može baciti novo svjetlo na promjene u pomorskim bitkama tog razdoblja.

Olupina pripada brodu Gribshunden ("Pas Grifona"), danskom kraljevskom brodu koji se 1495. godine zapalio i potonuo u južnoj Švedskoj zbog požara uzrokovanog nesretnim rukovanjem barutom. Otkriće bi moglo pomoći u razjašnjavanju sudbine broda, prema Rolfu Warmingu, pomorskom arheologu i doktorskom studentu na Univerzitetu u Stockholmu. Warming je jedan od koautora izvještaja o kovčegu s oružjem i drugim novim nalazima iz olupine Gribshunden, zajedno s Johanom Rönnbyjem, pomorskim arheologom i profesorom na Univerzitetu Södertörn u Švedskoj.

Olupinu su otkrili rekreativni ronioci 1970-ih, a Rönnby je proučava od 2013. godine. Nalaz sugeriše rani razvoj u pomorskom ratovanju, gdje se pomiču taktike s bliskog kontakta na napade iz daljine korištenjem vatrenog oružja. Međutim, Warming ističe kako je potrebno više od jednog stoljeća da bi ovaj razvoj postao uobičajen.

Trending

Kasim Mujičić čekao 31 godinu na ulazak u Arnaudija džamiju: 'Nikad nisam izgubio vjeru'

"Vojna revolucija"

"To je početak onoga što nazivamo 'vojna revolucija na moru'", rekao je Warming za Live Science. "Taktike i tehnologija za to bile su u potpunosti razvijene tek u drugoj polovini 17. stoljeća".

Warming i Rönnby koristili su fotogrametriju kako bi stvorili precizan virtualni 3D model kovčega s oružjem. Kovčeg je još uvijek pod vodom na mjestu olupine u blizini švedskog grada Ronnebyja, ali Warming se nada da će biti uskoro izvađen. Konzervacija njegovog sadržaja bit će dugotrajan proces, rekao je.

Na temelju onoga što se vidi na vrhu kovčega, sadrži različite kalupe za kuglaste olovne metke korištene u ranom oružju, ploče olova koje se mogu rastopiti za kalupe i cilindre koji su vjerovatno služili kao rezervoari za barut. Istraživači su kovčeg identificirali kao "zeuglade", vrstu alatnog kovčega korištenog za izradu streljiva, koji su prikazani na tadašnjim bojnim poljima.

Pretpostavlja se da je kovčeg pripadao grupi njemačkih plaćenika koji su bili na brodu kada je potonuo. Pronađena je i košulja od lančane pošte, izrađena od mjedi u bavarskom gradu Nürnbergu u ranim 1400-ima. Cilindri u "zeugladeu" su slični onima koji su poznati po tome što su čuvali barut. Ipak, nije jasno je li taj barut korišten i u brodskim mnogostrukim okretljivim topovima ili je njihovo loše rukovanje uzrokovalo požar i eksploziju na brodu.

"Forecastle"

Gribshunden je bio zastavni brod danskog kralja Hansa, koji je putovao prema švedskom gradu Kalmaru kada je brod potonuo. Kralj Hans i njegova pratnja nisu bili na brodu u vrijeme nesreće. Kalmar je bio mjesto sporazuma iz 14. stoljeća kojim su se ujedinili Danska, Norveška i Švedska pod jednim monarhom, poznat kao Kalmar Union. Međutim, do 1495. godine, unija je bila u zastoju, a Hans je pokušavao uvjeriti Švedsku da se ponovno pridruži uniji, s njim kao kraljem.

Razumijevanje više o požaru koji je potopio Gribshunden moglo bi pomoći u rasvjetljavanju historijskih pitanja. Osim toga, Warming i Rönnby pronašli su dokaze o "povišenim borbenim platformama" izgrađenim iznad pramca i krme Gribshundena. Ove platforme mogle su služiti vojnicima za bombardiranje neprijateljskih brodova pomoću samostrela i vatrenog oružja.

Ove platforme bile su podrijetlo pomorskog izraza "fo'csle", odnosno "forecastle", a Gribshunden je bio jedan od prvih brodova gdje su te platforme bile ugrađene u trup broda, umjesto da budu dodane nakon izgradnje, javlja Klik.