Zija Dizdarević

Zija Dizdarević

PIC(karanje) i Palmer(izacija)

06. 12. 2019. u 09:45:00

Shares: 10

Kominike Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) na nivou političkih direktora, nakon dvodnenog zasjedanja, pun je ponovljenih opštih stavova, kritika i zahtjeva iza kojih ne stoji akciono i sankciono raspoloženje tog instrumenta nadzora nad provedbom Dejtonskog sporazuma. Rusija se ni ovaj put nije složila s takvim, pretežno praznoslovnim, saopštenjem.

Bilo je karanja (s obzirom da je naš jezik pun bezobraznih istoslovnih riječi i dodataka različitog smisla, valja napomenuti da je ovdje riječ o ruženju, korenju). Posebice i nanovo, na tapetu je bio politički vrh Republike Srpske zbog stalnog atakiranja na Mirovni sporazum, institucije države, njenu funkcionalnost i opstojnost. A Moskva ne voli ruženje RS-a.

Sesiji PIC-a prisustvovao je i specijalni predstavnik Sjedinjenih Američkih Država za Zapadni Balkan Matthew Palmer. Njegov boravak i ono što poručuje je nemjerljivo važnije od stavova sterilnog PIC-a.

Amnezije i torture - Gorućem humanitarnom problemu, ugroženosti migranata u Bosni i Hercegovini - mada je posebno razmatran drugi dan na PIC-u - posvećen je jedan pasus s osam redova. Inisistira se na odgovornosti bh. vlasti na državnoj i entitetskoj razini.

A bilo bi čestito da su zapadne vlade putem svojih predstavnika u BiH poručile: Svjesni svoje odgovornosti za stanje na Bliskom i Srednjem istoku, u Aziji i Africi, spremni smo sve učiniti da BiH rasteretimo migrantskog problema, pružimo svaku moguću pomoć u vezi s tim i odmah  solidarno preuzmemo migrante koji se nađu na tlu bh. države, imajući u vidu kroz šta je prolazila i prolazi BiH.

Nevoljnici iz Vučjaka napisima na kartonima poručuju: "Želimo preći granice", "Ovdje umiremo", "Zahtijevamo od EU da otvori granice" i kažu: "Ovo je životinjski kamp, a mi smo ljudi. Dajte nam da živimo, pustite nas da idemo u Italiju, Francusku, Španiju, gdje ćemo imati bolju budućnost".

Nesumnjiva je odgovornost bh. vlasti svih vrsta za užasavajuće stanje ljudi koji su mislili da je BiH samo lagodan tranzit u bolju budućnost. Ali ove vlasti (čast izuzecima) su bešćutni spram teških životnih problema svojih građana, pa kako od njih možete očekivati dobrohotnost spram stranaca.

Zapadne sile sebe su uvele u stanje autoamnezije u kojoj, uz ostalo, praštaju najodvratnije ponašanje članica NATO-a i Evropske unije prema migrantima i bh. državi. Slovenija ih vraća u Hrvatsku a ova nabrijana susjeda degažira ih u BiH, uz torture gvantanamskog tipa. Sve to praćeno je lažima vlade Andreja Plenkovića i arogancijom predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, uz besramne objede BiH i Bošnjaka muslimana, pa i prijetnje. Vrhovne glave EU, kao njemačka kancelarka Angela Merkel, čak čestitaju Hrvatskoj na zaštiti granice EU, mada je zagrebačka vlast žestoko kritikovana u Evropskom parlamentu zbog odnosa prema migrantima. EU, inače, toleriše sve agresivniju politiku Hrvatske prema Bosni i Hercegovini.

Alternativa i izbori - Vrijedno je pažnje što su članovi UO PIC-a prvog dana razgovarali s čelnicima na lokalnom nivou. Pohvaljena je vlast Kantona Sarajeva. U iskustvu sarajevske šestorke i dobrim primjerima u nekim opštinama i gradovima - PIC vidi mogućnost da se s tih nižih stepenica vlasti vrši progresivan pritisak na više razine vladanja i uticaj na promjenu političke konstelacije u zemlji.

Otud bi lokalni izborni naredne godine mogli imati posebnu važnost. Zahtijeva se izmjena izbornih pravila i provedba odluka Evropskog suda za ljudska prava u slučajevima Sejdić-Finci i  drugim, kojima se traži odstranjivanje diskriminatorskih normi iz Ustava BiH pa naniže. Da bi se u toj bitnoj sferi krojenja vlasti načinio odlučujući demokratski napredak, neće biti dovoljni verbalni zahtjevi. Ovdje treba da radi štap bez mrkve.

U tom sklopu u vrhu prioriteta je nužnost organizovanja izbora u Mostaru. Demokratska izmjena odnosa u tom itekako značajnom gradu za cijelu državu - imala bi važan uticaj na bh. politički ambijent.

SAD i BiH - I Palmer je Mostar stavio u žižu interesovanja. Specijalni predstavnik SAD za Zapadni Balkan sreo se i sa bh. parlamentarcima i dao intervju za TV N1. Pa, šta možemo očekivati od palmerizacije Zapadnog Balkana. Strateški, Palmer polazi od toga da ovim prostorima mnogo više mogu pružiti SAD i druge zapadne zemlje nego Rusija. Slijedom toga, Amerikanac igra na kartu proširenja saradnje i jačanja partnerstva sa zemljama regije, posebice onima koje nisu obuhvaćene Evropskom unijom i Sjevernoatlantskim paktom. Da bi dokazao tu dobru volju Palmer je za depersonalizaciju pristupa tim zemljama. Tako ostavlja prostor za još bolje odnose sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem i mogućnost sarađivanja sa članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom. Mada slovi kao robustan sagovornik u četiri oka, Amerikanac drži diplomatsku distancu u javnim obraćanjima.

Za BiH je bitna rečenica da Amerika čvrsto podržava suverenitet i teritorijalni integritet bh. države i da će reagovati na djela koja to podrivaju na bilo koji način. Zanimljivo, Palmer naglasak stavlja na integrisanje BiH u EU. Zalaže se za jačanje partnerstva i vojne saradnje SAD i NATO-a sa BiH, ali članstvo smatra dugoročnim ciljem. Slanje Programa reformi ocjenjuje važnim korakom u približavanju Paktu, s tim da će se vrijednost tog dokumenta provjeravati kroz provedbu reformi. Uz ostalo, Palmer je akcentirao i potrebu odlučnog rada na uspostavljanju vladavine prava i dovođenje pred sud krupnih riba. To bi bilo baš dobro.