Nadmetanje socijaldemokrata -  Iz šupljeg u prazno

Predsjedavajućem Inicijativnog odbora Socijaldemokratskog pokreta, prof. dr. Ivi Komšiću, nije se u startu posrećilo s porukom: «Molim da ovaj poziv držite u diskreciji, jer na sjednicu nećemo pozivati medije. Nakon sjednice ćemo uputiti usaglašeno saopćenje za javnost».

I ovaj poziv i prijedlog Proglasa Pokreta i nagađanja ko stoji iza inicijative stigli su u javnost. Nepozvani mediji su se, eto, usudili da diskredituju tu diskreciju. Neke od «prozvanih» ličnosti su negirale učešće u projektu.

Ne znamo ko je imenovao i po kom osnovu Inicijativni odbor i odlučio ko će biti predsjedavajući. Ali, znamo da bi se to «poluilegalno» zasjedanje trebalo održati 9. maja (Dan pobjede na fašizmom i Dan Evropske unije) i to u atriju hotela «Evropa». Patetika simbolična do bola.

Važnije od dometa te namjere je razmotriti poziciju socijaldemokratije u BiH i učinke stranaka i ličnosti koje se na nju pozivaju. To povlači više važnih pitanja.

Ko i zašto – Nije demantovano da je Zlatko Lagumdžija idejni tvorac ove političke novine. I Miro Lazović je potvrdio svoj angažman. Lagumdžija, Komšić i Lazović su još uvijek u rukovodstvu Socijaldemokratske partije. Težeći pozivu vođe Stranke demokratske akcije Bakira Izetbegovića da se SDP priključi «patriotskom bloku», doživjeli su poraz pri odlučivanju o stavu koji će partija zauzeti. Njihova ljutnja bila je vidna, a pokušaj Lagumdžije da neki budu odstranjeni iz vođstva SDP-a (njegovi bivši puleni) doživio je debakl. Nema šta nisu i javno i manje javno izgovorili o aktuelnom predsjedniku SDP-a i onima koji su uz njega.

Ta situacija potakla je priče da iza ovog nauma stoji i SDA. Bitnije od toga je da se odvojila frakcija u SDP-u koja na drugi način nastoji uspostaviti kontrolu nad «svojom» partijom. Kako to bundžije misle izvesti je zamagljeno, zbog konfuzije koju su sami proizveli.

Tako Lazović tvrdi da je samo riječ o uvezivanju SDP-a sa njenim derivatima Demokratskom frontom i Građanskim savezom i otvorenosti za udruženja građana i zainteresovane ličnosti. S druge strane, u Proglasu se navodi da je moguće da Socijaldemokratski pokret (dakako, nije slučajno što je i skraćenica SDP) bude i posebna politička organizacija.

Objektivno, ovo je i pokušaj intervencije na izjašnjavanje u SDP-u i odnose u partiji uoči izbora predsjednika. O predsjedniku odlučuje članstvo. To je  značajno postignuće u delagumdžizaciji i demokratizaciji partije. 

Ovim se i želi parirati Bh. bloku kojem su okosnica Socijaldemokratska partija i Naša stranka (Očito, napredovanje, inicijativnost i dosljednost Naše stranke jako nervira pobunjene socijaldemokratske veterane). Naspram toga nudi se socijaldemokratski blok. Pri tom treba imati u vidu opredjeljenost Lagumdžije, Komšića i Lazovića za saradnju sa SDA.            

Ideja i korist – Nije sporno sarađivati sa strankama s nacionalnim odrednicama radi uspostave i vršenja vlasti. Ustav BiH i politička realnost od 1990. do danas učinili su etničko opredjeljivanje kao odlučujuće u oblikovanju političke scene i formiranju vlasti. Dakle, stranke s narodnosnom odrednicom ne treba odbacivati zbog te etikete, već ih treba vrednovati po učinku i koristi za građane, lokalne zajednice i državu. I, posebice, po iskrenosti i moralnosti u vršenju vlasti.   

Nesporan je doprinos Lazovića, Komšića i Lagumdžije bh. ideji i očuvanju državnosti Bosne i Hercegovine u ratu, a i poraću. SDP je kratko, i ne baš slavno, bio na vlasti na državnom i federalnom nivou. 

Ta trojka se izvrsno snalazila i pod vlašću SDA i njenih koalicionih partnera. Svako od njih je egzistencijalno vidno napredovao – i lično i porodično. Zarađivali su i po osnovu svojih profesija i po političkoj liniji, a i privatnim inicijativama. 

Kada promotrite ljude koji se spominju kao jezgro Socijaldemokratskog pokreta lako je uočiti osnovno. Svi su redom dobro stojeći, neko više neko manje. Kako se ko snašao. Karakteristike mnogih od njih su ideološka, stranačka, pa i moralna pluralnost.

Među navedenim osnivačima su i mlađi ljudi za koje je šteta što nisu politički potencijal i vrijedne ljudske karakteristike valorizovali. Preveć su mijenjali pozicije i opcije, pa su i dalje neostvareni političari.

Prvo pitanje – Dolazimo do najvažnijeg: šta su Socijaldemokratska i slične partije, šta su  ljudi socijaldemokratske zakletve uradili za dobrobit radnika, seljaka, žena, mladih, diskriminiranih manjinskih grupa, socijalno isključenih i egzistencijalno ugroženih građana - za Bosnu i Hercegovinu kao društvenu i državnu zajednicu?

«Durakovićevsko», «lagumdžijsko», pa i «nikšićevsko» vrijeme u znaku je unutarnjih nadmetanja, klijentelističke kadrovske politike i kabinetskog djelovanja. Partija se, evo, i sada bavi sobom. Pitanje je i koliko mnogi u SDP-u znaju šta je to socijaldemokratija i šta treba da radi u ovom vremenu i na ovom prostoru? Otud sve ove godine (ne samo u SDP-u) imamo formalne programe, bez animirajuće strategije, progresivne i agresivne taktike i djelotvornog učinka.

Bilo bi korisno da provokacija, zvana Socijaldemokratski pokret, potakne SDP da se organizuje u široko prihvaćenu i efikasnu stranku, kojoj se može dugoročno vjerovati. S Nikšićem je urađen važan korak. Ko god bude naredni predsjednik SDP-a, ima obavezu da ubrzano radi na omasovljenju i snaženju partije i njenom uvezivanju po ideji Bh.bloka.

Bosanskohercegovačko društvo i država čekaju ozdravljujuću i podmlađenu političku snagu koja će doseći mogućnost da ohrabri bh.društvo, potakne pojedinačni i grupni entuzijazam i reprezentuje državu u međunarodnim okvirima na najbolji mogući način. Dosta je s presipanjem iz šupljeg u prazno.