KS / Turistička sezona 2020. godine može se smatrati neuspjelom

02. 04. 2020. u 14:57:00 Radiosarajevo.ba

Shares: 14

Istraživački projekat/anketa “UTICAJ PANDEMIJE KORONA VIRUSA NA INDUSTRIJU TURIZMA U KANTONU SARAJEVO” zajednička je inicijativa Turističke zajednice Kantona Sarajevo i prof. dr. Almira Pešteka se Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.

Cilj projekta je utvrđivanje efekata pandemije koronavirusa na industriju turizma u Kantonu Sarajevo, analiza potreba i mogućih modaliteta pomoći firmama u cilju prevazilaženja efekata krize.

Turizam je jedna od strateških grana privrede Kantona Sarajevo i posebno je pogođen efektima pandemije. Osim spašavanja ljudskih života kao najvažnijeg prioriteta, potrebno je paralelno i hitno raditi na nizu mjera koje će ublažiti efekte krize u skladu sa nadležnostima i resursima Kantona Sarajevo.

- Smanjenje poslovanja između 61% i 100%

U uzorku dominiraju mali biznisi sa do pet zaposlenih (69,1%) u djelatnostima turističkih agencija (35,2%), iznajmljivača apartmana (24,5%), hotela (21%), firmi koje se bave prevozom i organizacijom prevoza, uključujući i rent-a-car (17,2%) i turističkih vodiča (16,7%). Firme registrovane u periodu od 2016. do 2020. godine čine 54,5% uzorka. Velika je zavisnost od inostranih turista. Čak 25,3% ispitanika u potpunosti zavisi od inostranih turista. U procentu od 81% do 99% od inostranih turista zavisi 39,1% ispitanika i od 61% do 80% zavisi 10,3% ispitanika.
Sezona 2020. godine se može smatrati neuspjelom. Došlo je do otkazivanja rezervacija domaćih i inostranih turista. Ukupno 81,1% ispitanika je zabilježilo otkazivanja od 61% do 100%. Na bazi informacija do marta 2020. godine, 79,4% ispitanika očekuje smanjenje obima poslovanja između 61% i 100%.

- Nema brzog oporavka, ni planova za prevazilaženje krize

Anketa je pokazala da firme u industriji turizma nemaju planove za prevazilaženje krize, niti finansijske resurse za poslovanje, te očekuju pomoć institucija sistema i Turističke zajednice KS, ali i banaka. Oko polovine ispitanika raspolaže dovoljnim resursima za normalno funkcionisanje firme za manje od jednog mjeseca, odnosno 91,8% firmi ima resurse za funkcionisanje samo u periodu kraćem od tri mjeseca.

Relativno je nizak stepen poslovnog optimizma i zadovoljstva reakcijama države i državnih organa na krizu u smislu pomoći biznisima, te nivoom informisanosti o namjerama i modalitetima pomoći.
Nakon završetka pandemije neće doći do brzog oporavka industrije turizma. Samo 8,2% ispitanika smatra da bi se firma odmah oporavila. 27,5% ispitanika smatra da je potrebno do tri mjeseca, 30 od tri do šest mjeseci, a 24% između šest i 12 mjeseci.

- Smanjenje broja zaposlenih više od 80%

Aneketa pokazuje da 42,1% ispitanika ne namjerava smanjiti broj zaposlenih u narednih tri do šest mjeseci, a 18,9% ispitanika namjerava smanjiti broj zaposlenih za više od 80%. Također, 67,4% ispitanika nije smanjilo plate zaposlenima, a 38,6% ne namjerava smanjivati plate u narednih tri do šest mjeseci.
Postoji statistički značajna razlika u ocjenama potrebe za smanjivanjem broja radnika između firmi koje na tržištu postoje kraće i koje postoje duže vrijeme. Što je firma zrelija, to je ocjena stava za smanjenjem broja zaposlenih veća. Ostali stavovi su slični za sve firme.

- Velika očekivanja za pomoć

Ispitanici očekuju različite modalitete pružanja pomoći koji se odnose na smanjenje ili oslobađanje od plaćanja poreza, doprinosa i drugih obaveza, te prolongiranje rokova za plaćanje. Očekuju se i direktne finansijske pomoći firmama, finansiranje ili sufinansiranje troškova plata zaposlenim, oslobađanje plaćanja komunalnih usluga ili zakupnine u slučaju da je najmodavac javna institucija. Realociranje postojećih budžeta, uspostavljanje posebnih budžetskih linija za pomoć biznisima, te finansiranje razvojnih projekata su takođe neke od opcija.
Očekuje se i prolongiranje plaćanja kreditnih obaveza, smanjenje kamatnih stopa od strane banaka, subvencioniranje kamatnih stopa i uspostavljanje posebnih kreditnih linija za pomoć biznisima. Takođe se očekuju i mjere koje se tiču promjene plaćanja PDV-a.
Spektar očekivanja je izuzetno širok, ali se treba staviti u realan kontekst. Mjere koje se mogu i trebaju preduzeti su u nadležnostima različitih nivoa vlasti – općina, kantona, entiteta i države i stoga je potrebna sinhronizacija njihovog djelovanja.

Kompletnu anketu možete pogledati u videu.

NEMA KOMENTARA