Prije 50 godina: Predstavljen je Ford Capri, "narodni" sportski automobil

Priča je počela 17. aprila 1964. godine, prvog dana prodaja Mustanga – atraktivnog i cjenovno prihvatljivog Fordovog modela namijenjenog "mladima i onima koji se osjećaju mladi".

Kada su u sumrak prvog dana prodaje Mustanga Fordovi dileri poslali izvještaj centrali, ispostavilo se da su širom SAD primili čak 22 hiljade narudžbi!

Formula uspjeha bila je prilično jednostavna: Tehnika velikoserijskog modela upakovana je u dopadljivu karoseriju koja je pružala više prostora od tadašnjih rasnih sportskih modela.

Fordovim šefovima bilo je jasno da se ovaj koncept može primjeniti i sa druge strane Atlantika.

Nije prošla ni puna godina od lansiranja Mustanga, a britanska i njemačka centrala Forda počele su razvoj europskog pandana.

Već 14. jula 1965. godine, dizajnerska ekipa pod vodstvom Uwe Bahnsena predstavlja prototip interno nazvan Colt koji je nastao pod velikim utjecajem Mustanga.

Da bi bili potpuno sigurni u uspjeh projekta, početkom naredne godine Fordovi marketinški stručnjaci pokazuju Bahnsenov Colt u prirodnoj veličini publici u Londonu, Kölnu i Briselu, usput bilježeći svaku primjedbu i sugestiju.

Na temelju toga je Stan Gillen, šef britanskog Forda, 14. jula 1966. naložio razvojnom inžinjeru Jim Moncrieffu da izradi 10 prototipova za testiranja.

Kada su prototipovi dovršeni, ispostavilo se kako su zadnja bočna stakla toliko mala da su nasumično odabrane osobe, prilikom probe sjedenja straga, osjećale klaustrofobiju.

Fordovim inženjerima prenijeli su utisak da se sjedi kao u tamnici a problem je riješen kreiranje zadnjih bočnih stakala u obliku slova D što će do kraja života (1986) ostati prepoznatljivi znak sve tri generacije Caprija.

Pošto je Mitsubishi zaštitio ime prototipa Colt, Ford je morao odabrati novi naziv. Na sastanku europskih predstavnika Forda u Parizu u junu 1967. godine, novo ime i cijeli projekt "aminovao" je Henry Ford II.

Odlučeno je da se budući model zove Capri po otoku na jugu Italije koji je simbolizirao sunce i radost života.

To nije bilo prvo Fordovo korištenje imena Capri. Naime, još 1961. godine dodatak Capri dobila je 2-vratna coupé verzija britanskog Ford Consul Classica.

Krajem 1968. pripremaju se proizvodne linije u njemačkom Kölnu i britanskom Halewoodu, a početkom naredne godine stiže dugo očekivani događaj.

Iako je u bonskoj Beethoven-Halle već 21. januara 1969. godine prvi put otkriven Ford Capri, kao svjetska premijera češće se spominje predstavljanje na briselskom sajmu tri dana kasnije.

Na dopadljivom automobilu sa dugačkom "haubom", kratkim "repom" i niskom pozicijom za sjedenje jedino neuobičajeno rješenje bila je američka tehnologija izrade sjedišta od sintetičke pjene dok je osnovni tehnički paket, baš kao i na Mustangu, preuzet od postojećih (naravno, europskih) modela Forda.

Ovjes – prednji McPherson sa anti-roll barom i dole smještenom uporom, nazad kruta osovina ovješena na lisnatim oprugama sa polugama za ograničenje bočnog pomjeranja – preuzet je sa britanske Ford Cortine.

Britanska i njemačka filijala kreirale su različite palete motora, ali su obje, u slučaju bazne verzije Caprija, previše bukvalno shvatile koncept prenošenja tehnike velikoserijskog modela.

Osnovni Capri 1300 pogonio je redni Ford "Kent" (V. Britanija), odnosno V4 motor (Njemačka), što je pružilo osjećaj u vožnji potpuno neproporcionalan atraktivnom izgledu, ali osiguralo skoro dampinšku cijenu (6.995 njemačkih maraka).

Srećom, Capri je donio još jednu (američku) novinu u automobilskoj branši – neuobičajeno široku paletu motora – pa je svako mogao naći model po vlastitim željama.

Kontinentalni kupci mogli su naručiti još dvije V4 verzije (1500 sa 60 KS; 1700 sa 75 KS) i tri modela sa V6 motorima pri čemu je najjači Capri 2300 GT/R davao 125 KS.

U proljeće 1970. počinje izvoz u Ameriku i Australiju, dok europski kupci mogu profitirati od novih verzija, bogatijih paketa opreme te jačanja motora koji su opcioni spregnuti i sa automatskim mjenjačem. 

Na ženevskom sajmu 1970. godine, skoro istovremeno s Escortom RS1600 iz britanske filijale, predstavljen je dotad najspektakularniji Ford iz Kölna: Capri 2600 RS sportskim ovjesom i Bilstein plinskim amortizerima, školjkastim sjedištima, crnim poklopcem motora ispod kojeg je radio V6 motor sa mehaničkim Kugelfischer ubrizgavanjem snage 150 "konja".

Verzijom 2600 RS počela je niska sportskih uspjeha Caprija. Britansku top-verziju – Capri 3000GT V6 – pokretao je "Essex" 3.0 V6 motor (138 KS) koji će nakon laganog redizajna modela u augustu 1972. biti dostupan i kupcima u kontinentalnoj Europi (pojačan na 150 "konja" iz 3,1 litra zapremine).

Prilikom pomenutog dotjerivanja modela, najzad su izbačeni prastari V4 motori koji su zamijenjeni rednim 4-cilindrašima zapremine 1,3 i 1,6 litara iz Taunusa.

Milioniti Capri izlazi sa trake u augustu 1973., što je kruna sjajne godine tokom koje je širom svijeta prodato rekordne 233 hiljade primjeraka vozila. U februaru 1974. godine, nakon 1,172 miliona izrađenih vozila, okončana je proizvodnja prve, najuspješnije, generacije Ford Caprija.

Nasljednik Capri Mk2 donio je brojna poboljšanja u cilju povećanja udobnosti (rast dimenzija i težine), ali je ispunjavanjem zahtjeva porodičnih kupaca izgubio dosta sportskog "šmeka" koji je krasio prethodnika. Zato se, ne bez razloga, prva generacija smatra jedinim pravim Caprijem.