Zašto su Herson i Mariupolj ključni za "Putinov uspjeh"

Dok se ruske trupe na sjeveru i istoku Ukrajine bore da zauzmu važne ciljeve, uključujući glavni grad Kijev, čini se da je njihovo napredovanje u južnu Ukrajinu uspješnije.

Rusija vidi jug kao ključan za uspjeh svoje invazije, te je opsadila nekoliko južnih gradova i zauzela nuklearnu elektranu Zaporožje, koja je najveća evropska, piše BBC.

Operacija na jugu pokrenuta je sa Krima, koji je Rusija pripojila Ukrajini 2014. godine i dom je značajnog ruskog vojnog prisustva. U srijedu je glasnogovornik Pentagona John Kirby rekao da Rusija tamo ima "sofisticiranu i zdravu arhitekturu".

Trending

Bivši komandant ukrajinske vojske: "Veći proboji su nemogući"

Pogled na mapu ispod pokazuje koliko je poluostrvo ključno kao baza za napad na južnu Ukrajinu.

Ruske trupe prelaze u Ukrajinu sa Krima, šireći se na istok prema Mariupolju i na zapad prema Odesi, prijeteći da će odsjeći ukrajinski pomorski pristup što bi nanijelo ogromnu ekonomsku štetu zemlji.

"Strateški gledano, postoje velike luke u tom regionu koje zaista omogućavaju Putinovim snagama da uguše bilo kakvu sposobnost da se Ukrajina snabdijeva morem", rekao je Karl Qualls, profesor istorije i specijalista za Rusiju na Dickinson koledžu, za BBC.

Istočno od Krima, ruske snage guraju se prema Mariupolju, gradu od 450.000 stanovnika, koji je opkoljen i pod teškim granatiranjem. Snabdijevanje vodom i strujom je prekinuto, a stanovnici su za BBC rekli da su užasnuti.

Ako Mariupolj padne, to bi Rusiji dalo kontrolu nad jednom od najvećih ukrajinskih luka i stvorilo kopneni koridor između Krima i regija Luganska i Donjecka koje podržava Rusija.

Povezivanje Krima sa kopnenom Rusijom preko područja pod kontrolom pobunjenika bi Rusiji znatno olakšalo transport robe i ljudi na Krim i sa njega. Rusija to želi od 2014. godine, kada je počeo sukob na istoku.

Trenutno je poluostrvo povezano sa ruskim kopnom samo preko jednog mosta, izgrađenog uz velike troškove nakon ruske aneksije.

Zaplijenjena nuklearna elektrana

Severozapadno od Mariupolja, Rusija je zauzela elektranu u Zaporožju. U normalnim vremenima elektrana proizvodi oko 20% ukrajinske električne energije, tako da uzimajući je, Rusija kontroliše značajan dio mogućeg snabdijevanja Ukrajine električnom energijom.

Ruska vojska je takođe zauzela grad Herson koji se nalazi na mestu gde se reka Dnjepar uliva u Crno more, što je važna lokacija za kretanje trupa dalje u Ukrajinu.

"Vidimo ih kako iskorištavaju zauzimanje Hersona", rekao je dr Jack Watling iz Royal United Services Instituta za emisiju Today na BBC Radiju 4. "Oni su sada na zapadnoj strani Dnjepra i u stanju su da se guraju dalje uz rijeku i prema Odesi."

Ako Rusija bude u mogućnosti da se pomakne dalje na zapad, do Odese i dalje, ona ne samo da bi odsjekla Ukrajini pristup moru, već bi i okružila zemlju sa tri strane.

"Ako zauzmu Odesu, imaju ključni grad za stvaranje strateškog luka oko Ukrajine. Sa Bjelorusijom na sjeveru i Donbasom na istoku, oni su skoro opkolili zemlju," Catherine Wanner, profesorica istorije i Rusije i Ukrajine stručnjak na Univerzitetu Penn State, rekao je za BBC.

Novorosija

Postoji i istorijski kontekst ruske južne invazije. Region Ukrajine koji se proteže od Odese na jugu do Luganska na istoku zauzeo je Rusko carstvo u 18. veku nakon niza ratova sa Otomanskim carstvom. Postala je poznata kao Novorosija ili Nova Rusija.

Pod Sovjetskim Savezom, veći dio Novorosije bio je dio Ukrajinske Sovjetske Socijalističke Republike koja se kasnije pretvorila u današnju Ukrajinu.

Ruski predsednik Vladimir Putin je 2014. godine, nakon aneksije Krima, tvrdio da iako je Rusija izgubila teritoriju Novorosije iz raznih razloga, njen narod je tu ostao.

"Mitologija koju Putin promoviše je da su ovo ruske zemlje", rekao je profesor Qualls. "Bio je dio Ruskog carstva, ali tamo nisu živjeli Rusi. Bilo je mnogo više Rumuna nego Rusa, a Ukrajinci su bili dominantni."

Ipak, ideja je uzela maha, a samoproglašene separatističke republike Lugansk i Donjeck u istočnoj Ukrajini žele da ponovo kreiraju Novorosiju, čak i sa njenom crveno-plavom zastavom iz carskog doba.

Istorijska tvrdnja Rusije na ukrajinsku zemlju bila je česta tema za predsjednika Putina uoči invazije, ali profesor Wanner kaže da to ne treba shvatiti ozbiljno.

"Gospodin Putin se pokazao nepostiđenim u smislu oblikovanja visoko kreativnih istorijskih interpretacija za invaziju i aneksiju teritorije - Novorosija je slabo opravdanje", rekla je ona za BBC.