Zašto Njemačka ne isporučuje teško naoružanje?

Kancelara Njemačke Olafa Scholza neprestano kritikuju da odugovlači s isporukama teškog naoružanja Ukrajini.

Deutsche Welle je stavio pod lupu neke od glavnih spornih tačaka.

Prema Ugovoru o konvencionalnim oružanim snagama u Evropi, svi tenkovi i oklopna vozila i sva artiljerijska oruđa jačine 100 mm i više - smatraju se teškim naoružanjem. Borbeni avioni i jurišni helikopteri se takođe klasifikuju kao teško naoružanje, piše Deutsche Welle.

Trending

Teška nesreća u BiH: Petero povrijeđenih u žestokom sudaru dva vozila

Njemačka slijedi primjer svojih saveznika

Mantra kancelara Olafa Šolca od izbijanja rata glasi da - sve radi u bliskoj koordinaciji sa NATO i EU partnerima. Na konferenciji za novinare u utorak (19. aprila), on je ukazao da zemlje poput Kanade, Britanije i SAD isporučuju isto oružje kao i Njemačka.

Ali SAD su u četvrtak (22. aprila.) objavile novi paket vojne pomoći Ukrajini od 740 miliona eura, uključujući tešku artiljeriju. To je više od 3 milijarde dolara pomoći od početka ruske invazije 24. februara.

Nasuprot tome, prema podacima njemačkog ministarstva ekonomije, Njemačka je od početka aprila za vojnu odbranu Ukrajine dala oko 186 miliona eura. To je uglavnom korišteno za kupovinu protivvazdušnih projektila, mitraljeza, municije i zaštitne opreme - ali ne i teškog naoružanja.

Dvostruka poruka od Scholza

Profesor Carlo Masala, stručnjak za odbranu i bezbjednost na Univerzitetu Bundeswehra u Munchenu, rekao je da je Scholza s jedne strane poslao poruku Rusiji. S druge strane, to je i signal njemačkom stanovništvu i partiji Olafa Scholza - SPD-u i njegovim socijaldemokratama koji intenzivno raspravljaju o ovoj temi:

„Scholzu su potrebni svi oni koji ne žele isporuku teškog naoružanja jer misle da će to dovesti do eskalacije sukoba i učiniti Njemačku ruskom metom“.

Ta zabrinutost je opravdana, ali je teško prihvatljiva kada se čuje da je nekoliko zapadnih zemalja isporučilo teško naoružanje, tvitovala je ukrajinska poslanica Lesija Vasilenko.

Češka je takođe navodno pristala da isporuči nekoliko desetina sovjetskih tenkova T-72 i oklopna vozila BMP-1. SAD su prošle nedjelje objavile da će uskoro poslati 11 helikoptera Mi-17 ruske proizvodnje, 200 oklopnih transportera M113 i 90 poljskih haubica od 155 mm sa 40.000 artiljerijskih granata, što se sve smatra teškim naoružanjem. Francuska je u petak objavila da će staviti na raspolaganje haubicu Cezar (kalibar 155 mm). Holandija takođe hoće da isporuči samohodne haubice.

Bundeswehr dostiže svoje granice

Njemačka je rekla da nije u mogućnosti da pruži dalju vojnu pomoć Ukrajini jer tada neće moći da ispuni svoje obaveze.

„Da bismo obezbijedili operativnu sposobnost naše vojske, potrebni su nam sistemi naoružanja“, rekao je za ZDF Markus Laubenthal, zamjenik generalnog inspektora Bundeswehra.

Na primjer, oklopno vozilo Marder je potrebno za nacionalne i NATO zadatke.

Marder je borbeni sistem koji uključuje vođene projektile, malokalibarsko oružje i municiju i zahtijeva opsežnu obuku. Iako bi se vrijeme obuke moglo skratiti, „još uvijek se radi o sedmicama a treba i pripremiti opremu“, rekao je Laubental.

On je time reagovao na izjave ukrajinskog ambasadora u Njemačkoj Andrija Melnika, jednog od najžešćih kritičara stava njemačke Vlade.

Samo izgovor?

„Neshvatljiva je tvrdnja da Bundesver nije u poziciji da nešto isporuči Ukrajini“, rekao je nedavno Melnik. Njemačka ima oko 400 Mardera. Od toga se 100 koristi za obuku i odmah bi moglo da se preda Ukrajini, dodao je on.

Stručnjak za odbranu Masala vjeruje da Vlada tu izjavu koristi kao izgovor. „Ako odbrana teritorije NATO zavisi od, recimo, 20 njemačkih tenkova, onda ne bi trebalo ni da pokušavamo da je branimo, jer bi to bila katastrofa“, rekao je on.

Mogu li Ukrajinci da opslužuju njemačko oružje?

Njemačka Vlada tvrdi da ukrajinski vojnici mogu da koriste samo oružje koje im je poznato. To uključuje i logistiku - popravke sa odgovarajućim rezervnim dijelovima.

Masala smatra da je to opravdana zabrinutost. „Šta se dešava ako ima tehničkih problema sa Marderom?“ Ipak, on smatra: „Čak i ako može da se koristi samo tri sedmice, i to je bolje nego ništa. Ako se pokvari, to je peh. U međuvremenu možemo da radimo na logističkom lancu za isporuku rezervnih dijelova. Tako da mi se čini da je tu u pitanju izgovor, jer je politička odluka da se teški tenkovi ne šalju u Ukrajinu.“

Bivši general NATO Hans-Lothar Domrose čak odbacuje tvrdnju da je za ovladavanje Marderom potrebna opsežna obuka. „Riječ je o iskusnim ukrajinskim komandantima koji su na terenu od 2014. Ne treba ih učiti kako da ih koriste. Oni koji su koristili sovjetski model BMP-1 mogu da se upoznaju sa Marderom za manje od nedjelju dana", rekao je on za WDR.

Scholz je izjavio da Ukrajini stavlja na raspolaganje više od milijardu eura za kupovinu vojne opreme od Njemačke. On je kao primjer naveo protivtenkovsko oružje, protivvazdušnu opremu i municiju, ali nije pomenuo tenkove i avione koje zahtijeva Ukrajina.

List Bild je objavio da su njemačke kompanije za naoružanje prvobitno ponudile da isporuče teško naoružanje kao što su Marder, oklopna vozila Bokser, tenkovi Leopard 2 i samohodne haubice. Međutim, prema pisanju ovog tabloida, čini se da je to uklonjeno sa liste.

„Na spisku ima dosta teškog naoružanja ali tenkova definitivno nema. Tako da izgleda da su u ovom trenutku tenkovi crvena linija za njemačku vladu. A da li možemo da se držimo te crvene linije zavisi u velikoj mjeri od toga kako će se rat razvijati u narednim nedjeljama ili mjesecima", kaže Masala.

Dopunjavanje zaliha drugih zemalja

Čini se da kritika njemačke taktike odugovlačenja ima efekta. Ministarka spoljnih poslova Annalena Baerbock rekla je na konferenciji za novinare u Estoniji u četvrtak (21.04): „Za nas nema tabua kada su u pitanju oklopna vozila i drugo naoružanje koje je potrebno Ukrajini“, aludirajući na moguću isporuku Mardera.

Izgleda da je izlaz za Njemačku plan - da se zemljama koje isporučuju oružje Ukrajini obezbijedi nova ratna oprema ili uruči novac. Drugim riječima, zemlje koje isporučuju oružje - dobijaju nadoknadu od Njemačke. S obzirom da se kaže da su njemačke zalihe iscrpljene, istočnoevropske zemlje u sastavu NATO-a, koje još uvijek imaju oružje iz sovjetske ere, stavile bi to oružje na raspolaganje kao što je već učinjeno u nekoliko navrata, kaže penzionisani pukovnik Wolfgang Richter iz berlinske Fondacije nauka i politika.

Ministarka odbrane Kristine Lambrecht potvrdila je u četvrtak planiranu razmjenu sa NATO i EU. „Govorimo o tenkovima i oklopnim vozilima.“ Vlada vodi razgovore, to se sada odvija veoma brzo, rekla je Lambreht privatnoj televiziji RTL/n-tv.

Razmjena sa Slovenijom?

Jedna opcija na kojoj vlada radi je razmjena sa Slovenijom, članicom NATO: Slovenija bi u Ukrajinu poslala neke od svojih sovjetskih tenkova T-72, a Njemačka bi joj onda dala svoje Mardere.

Sa Nizozemskom se navodno pregovara o drugom rješenju. „Nizozemskom će poslati Pancerhaubice 2000, najsavremenije njemačko oružje, a mi ćemo Ukrajincima obezbijediti municiju i obuku, vjerovatno na njemačkom tlu“, rekao je Masala.

Ovaj pristup bi mogao da ublaži pritisak na Njemačku. Međutim, kako je istakao Masala, to neće dugo trajati. „Našim istočnoevropskim partnerima ponestaje starog sovjetskog oružja. A sovjetski tenkovi, koje su poslale Poljska, Slovačka ili Slovenija, biće uništeni u ovom ratu“, rekao je on.

„Ukrajina će takođe ostati bez tog naoružanja. U jednom trenutku ponovo će se postaviti pitanje da li treba da obučavamo Ukrajince i snabdijevamo ih modernim zapadnim sistemima naoružanja.“