Zakonom dozvoljeno (samo)ubijanje: Alkohol i duhan štetniji od ilegalnih droga

No treba uzeti u obzir i da su svjetski podaci o nezakonitim drogama dobrim dijelom nepotpuni.

Alkohol i duhan globalno predstavljaju veću opasnost za ljudsko zdravlje od ilegalnih droga, pokazalo je veliki izvještaj o ovisnostima objavljen u časopisu Addiction (Ovisnost).

U izvještaju pod nazivom “Globalni statistički podaci o konzumiranju alkohola, duhana i ilegalnih droga”, a u njemu su korišteni podaci Svjetske zdravstvene organizacije, UN-ove kancelarije za zloupotrebu droga i Instituta za procjenu podataka o zdravlju, sabrane su relevantne informacije iz gotovo cijeloga svijeta.

Izvještajem je obuhvaćena 21 regija.

Podaci su pokazali da je globalno oko 18 posto ljudi tokom prošle godine svakodnevno konzumiralo čak 60 grama alkohola, a 15 posto ih je svakodnevno uživalo u duhanskim proizvodima. Oko 3,8 posto ih je kazalo da je tokom prošle godine koristilo marihuanu, 0,77 posto ih je uzimalo amfetamine, 0,37 posto opijate, a 0,35 kokain.

"Najžešći" konzumenti velike količine alkohola evidentirani su u centralnoj, istočnoj i zapadnoj Europi, gdje se "per capita" godišnje pije između 11 i 12 litara čistog alkohola, u odnosu na šest litara koliko ih se po glavi stanovnika konzumira negdje drugo u svijetu.

U istim je područjima zabilježena i najveća stopa svakodnevnog uživanja u duhanu. Riječ je o oko 21 do 24 posto ukupne populacije. U izvještaju se navodi da je 2015. godine oko 63 miliona ljudi širom svijeta bilo ovisno o alkoholu, a za usporedbu, oko 20 miliona ljudi bilo je ovisno o marihuani te 17 miliona o opijatima.

No kada je riječ o ovisnosti o marihuani i opijatima, ona je triput veća među populacijom SAD-a i Kanade nego u ostalim dijelovima svijeta.

Najveća stopa smrtnosti povezuje se s pušenjem. 

Na svakih 100.000 smrtnih slučajeva u 2015. godini, 110 ih je bilo povezano s pušenjem, a samo 33 s konzumacijom alkohola te sedam s uzimanjem ilegalnih droga.

Naučnici ističu da najveći zdravstveni teret predstavlja pušenje, no negativne posljedice zloupotrebe ilegalnih droga vjerovatno su podcijenjene jer je pristup stvarnim podacima organičen.

"Potrebne su bolje standardizirane i rigoroznije metode prikupljanja i razvrstavanja podataka te izvještaja o njima da bismo mogli što preciznije procijeniti povezanost između zdravstvenog stanja pojedinca i upotrebe štetnih supstanci širom svijeta", smatraju naučnici.