Na današnji dan: Nesreća koja je promijenila avijaciju

J. M.
Na današnji dan: Nesreća koja je promijenila avijaciju
Trebalo je to biti životno putovanje za 100-tinjak njemačkih turista, a pretvorilo se u tragediju koja je promijenila svijet avijacije.

Na današnji dan, 25. jula 2000. godine, avion Concorde kompanije Air France krenuo je s pariškog aerodroma Charles de Gaulle na letu prema zračnoj luci John F. Kennedy u New Yorku.

Rutinski zadatak za jedan od samo dva svjetska nadzvučna aviona koji je letio dvostruko brže od standardnih putničkih letjelica, uz to osiguravao neviđen doživljaj ugodnog putovanja nebom.

Čim se Air Franceov avion na letu 4590 podigao od tla, lijevu stranu Concordea zahvatio je plamen. Avion registarska oznaka F-BTSC se bezuspješno pokušao vinuti u nebo.

Concorde se srušio u Gonesseu kraj Pariza. Poginulo je svih 100 putnika, devet članova posade i četiri osobe na zemlji. To je bio prvi i jedini fatalni incident s Concordeom.

Prema službenoj istrazi koju je vodio francuski ured za istraživanje nesreća (BEA), katastrofu je izazvala titanska traka, dio skretanja mlaza motora koji je otpao s aviona McDonnell Douglas DC-10 kompanije Continental Airlines (poletio četiri minute prije Concordea).

Taj metalni dio probušio je gumu na lijevom glavnom sklopu stajnog trapa. Guma je eksplodirala, dio gumene mase pogodio je rezervoar za gorivo i električni kabl. Udarac je izazvao hidrodinamički udarni val koji je rascijepio rezervoar s gorivom nedaleko od mjesta udarca.

Uslijedilo je veliko curenje goriva iz rezervoara koje se potom zapalilo radi prerezanih iskrećih električnih kabela. Posada je zbog požara isključila motor broj 2 ali nisu mogli uvući podvozje, što je otežavalo penjanje.

S motorom broj 1 čija je snaga popuštala, Concorde nije bio sposoban dobiti na brzini i visini, te je pao na hotel Hotelissimo u obližnjem Gonesseu.

Bio je to početak kraja ponosa britansko-francuske avionske industrije, prvog putničkog aviona bržeg od zvuka koji je rođen 1969, a uveden u službu 1976. godine.

Uz ogromne troškove razvoja napravljeno je svega 20 primjeraka, pa Concorde bio isplativ samo British Airwaysu i Air Franceu, i to uz državne subvenbcije. Nakon nesreće u Parizu obavljene su modifikacije koje su samo odložile kraj Concordea.

Zbog malog broja letjelica u upotrebi, umjesto najsigurnijeg aviona s "nula nesreća", Concorde je postao najnesigurniji – s 12,5 poginulih putnika na milion letova.

Putnici su sve više izbjegavali Concorde, ali i avionski saobraćaj nakon terorističkih napada 11. septembra 2001. Posljednji let Air France je obavio 27. juna 2003. godine, a British Airways tri mjeseca kasnije.

Prizemljenjem Concordea završena je priča o nadzvučnim putničkim avionima nakon što je četvrt stoljeća ranije iz saobraćaja povučen sovjetski Tupoljev Tu-144.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije