UN upozorio: Kraj svjetske gladi do 2030. sve je manje moguć, svijet vraćen 15 godina unazad

Oko 733 miliona ljudi suočilo se s glađu 2023. godine, što je ekvivalentno jednoj od jedanaest osoba u svijetu i jednoj od pet u Africi, prema najnovijem izvještaju o stanju sigurnosti hrane i ishrane u svijetu (SOFI) koji je objavilo pet specijaliziranih agencija Ujedinjenih nacija.

Godišnji izvještaj, koji je pokrenut ove godine u kontekstu ministarskog sastanka G20 Globalne alijanse protiv gladi i siromaštva u Brazilu, upozorava da svijet nije u značajnoj mjeri u dostizanju cilja održivog razvoja (SDG) 2, kraj svjetske gladi do 2030. godine. Izvještaj pokazuje da je svijet vraćen 15 godina unazad, sa nivoima pothranjenosti uporedivim sa onima u 2008-2009.

Uprkos određenom napretku u specifičnim oblastima kao što su zaostajanje u razvoju i isključivo dojenje, alarmantan broj ljudi i dalje se suočava sa nesigurnošću hrane i neuhranjenošću jer su globalni nivoi gladi na platou tri uzastopne godine, sa između 713 i 757 miliona ljudi pothranjenih 2023. – otprilike 152 miliona više nego u 2019. kada se uzme u obzir srednji rang (733 miliona).

Trending

Dragi naši, zovemo vas u podcast S: Ispričajte nam kako ocjenjujete održavanje vaše zgrade

Regionalni trendovi značajno variraju. Postotak stanovništva koje se suočava s glađu i dalje raste u Africi (20,4 posto), ostaje stabilan u Aziji (8,1 posto) – iako i dalje predstavlja značajan izazov jer je regija dom za više od polovine onih koji se suočavaju s glađu širom svijeta —i pokazuje napredak u Latinskoj Americi (6,2 posto). Od 2022. do 2023. glad se povećala u zapadnoj Aziji, na Karibima i u većini afričkih subregija.

Ako se trenutni trendovi nastave, oko 582 miliona ljudi će 2030. godine biti hronično pothranjeno, od čega polovina u Africi, upozoravaju Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj (IFAD), Organizacija Ujedinjenih nacija za djecu Fonda (UNICEF), Svjetskog programa za hranu UN-a (WFP) i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Ova projekcija veoma podseća na nivoe viđene 2015. godine kada su usvojeni Ciljevi održivog razvoja, označavajući zabrinjavajuću stagnaciju u toku.

20.06.24. 22:59

Raseljavanje dostiže novi maksimum: Ljudi bježe od sukoba i klimatskih promjena

U izvještaju se ističe da je pristup adekvatnoj hrani i dalje nedostižan za milijarde. Godine 2023., oko 2,33 milijarde ljudi širom svijeta suočilo se s umjerenom ili ozbiljnom nesigurnošću hrane, što je broj koji se nije značajno promijenio od naglog porasta 2020. godine, usred pandemije COVID-19. Među njima, preko 864 miliona ljudi iskusilo je ozbiljnu nesigurnost hrane, ponekad ostajući bez hrane cijeli dan ili više. Ovaj broj je ostao tvrdoglavo visok od 2020. i dok Latinska Amerika pokazuje napredak, širi izazovi i dalje postoje, posebno u Africi gdje je 58 posto stanovništva umjereno ili ozbiljno nesigurno u hranu.

Nedostatak ekonomskog pristupa zdravoj ishrani također ostaje kritično pitanje, koje pogađa više od jedne trećine svjetske populacije. Uz nove podatke o cijenama hrane i metodološka poboljšanja, publikacija otkriva da više od 2,8 milijardi ljudi nije moglo priuštiti zdravu prehranu 2022. Ovaj disparitet je najizraženiji u zemljama s niskim prihodima, gdje 71,5 posto stanovništva ne može priuštiti zdravu prehranu, u poređenju sa 6,3 posto u zemljama sa visokim dohotkom. Značajno je da je broj pao ispod nivoa prije pandemije u Aziji i Sjevernoj Americi i Evropi, dok se značajno povećao u Africi.

Ovi trendovi naglašavaju složene izazove pothranjenosti u svim njenim oblicima i hitnu potrebu za ciljanim intervencijama jer svijet nije na putu da do 2030. postigne bilo koji od sedam globalnih ciljeva u pogledu ishrane, navodi pet agencija.

17.06.24. 09:08

Svijet zaostaje u ostvarenju UN-ovih ciljeva: Pandemija i geopolitičke napetosti kao prepreke

Nesigurnost hrane i pothranjenost se pogoršavaju zbog kombinacije faktora, uključujući upornu inflaciju cijena hrane koja nastavlja da narušava ekonomske dobitke mnogih ljudi u mnogim zemljama. Glavni pokretači poput sukoba, klimatskih promjena i ekonomskih padova postaju sve češći i ozbiljniji. Ovi problemi, zajedno sa osnovnim faktorima kao što su zdrava ishrana koja se ne može priuštiti, nezdravo okruženje hrane i stalna nejednakost, sada se poklapaju istovremeno, pojačavajući njihove individualne efekte.