Svjetske berze pale

Na svjetskim su berzama cijene dionica prošle sedmice pale jer centralne banke najavljuju smanjenje poticaja i jer se oporavak najvećih svjetskih ekonomija od koronakrize usporava.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna oslabio 1,7 posto, na 34.607 bodova, dok je S&P 500 pao 2,15 posto, na 4.458 bodova, a Nasdaq indeks 1,6 posto, na 15.115 bodova.

Na svjetskim berzama vlada oprez dok ulagači prate poruke centralnih banaka o poticajima.

Trending

Savez kolumnista | Adis Maksić: Donald Trump i mi - nije vrijeme za paniku već za rad

Europska centralna banka (ECB) poručila je u četvrtak da planira blago smanjiti kupnju državnih obveznica do kraja godine, ocijenivši da time neće dovesti u opasnost povoljne uvjete financiranja.

"Sklonost riziku oscilira posljednjih dana. Prvo su ulagači pozitivno reagirali na poruke čelnika ECB-a s njihove sjednice, kao i na dobre pokazatelje s američkog tržišta rada. No, Wall Street je ipak pao zbog strahovanja da će Fed početi smanjivati poticaje, ali i zbog širenja delta soja koronavirusa", pišu analitičari ANZ-a u osvrtu na situaciju na tržištima.

Na Wall Streetu su najvažniji indeksi pali pet dana zaredom, a u fokusu ulagača su bili makroekonomski pokazatelji. Svaki važniji gospodarski podatak gledaju kroz prizmu hoće li taj pokazatelj navesti Feda da krene u zaoštravanje monetarne politike ili je zadrži labavom.

Prošle je sedmice u fokusu bio podatak da je broj novih, prošlosedmičnih zahtjeva za pomoć nezaposlenima u SAD-u pao za 35.000, na 310.000, najnižu razinu od marta prošle godine.

To ukazuje na daljnja poboljšanja na tržištu rada, a čelnici američke centralne banke već duže vrijeme poručuju da će ukidanje monetarnih poticaja uslijediti kada se tržište rada oporavi od koronakrize.

Stoga se ulagači plaše da će Fed uskoro početi smanjivati program kupnje državnih obveznica, a ti su poticaji, među ostalima, bili glavna poluga rasta cijena dionica za vrijeme koronakrize.

Rizik od zaoštravanja monetarne politike jača i zbog rasta inflacijskih pritisaka. Osim toga, ulagače zabrinjava usporavanje oporavka gospodarstava.

"Problem tržišta posljednjih dana je da se više rotira iz jednog sektora u drugi nego pokreće. Očekujemo da će se u idućem razdoblju S&P 500 kretati između 4.400 i 4.600 bodova", kaže Jay Hatfield, direktor u tvrtki Infrastructure Capital Management.

Od prošloga četvrtka, kada je dosegnuo rekordnu razinu, S&P 500 indeks izgubio je oko 1,5 posto. No, od početka godine na dobitku je otprilike 19 posto, zahvaljujući ponajviše golemim monetarnim poticajima.

I na europskim su berzama cijene dionica prošle sedmice pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 1,5 posto, na 7.029 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,1 posto, na 15.609 bodova, a pariški CAC 0,4 posto, na 6.663 boda. Na Tokijskoj je berzi, pak, Nikkei indeks skočio 4,3 posto, na 30.381 bod jer se ulagači nadaju novim poticajnim gospodarskim mjerama.