Šta tačno znači nalog za hapšenje Vladimira Putina zbog ratnih zločina?

Međunarodni kazneni sud u Den Haagu je izdao nalog za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog ratnih zločina. Šta se krije iza tog naloga i može li se Putina uopće uhapsiti?

Šta je Međunarodni kazneni sud (ICC) odlučio?

Međunarodni kazneni sud u Den Haagu (ICC) je izdao dva naloga za hapšenje – jedan za predsjednika Rusije Vladimira Putina i drugi za rusku povjerenicu za prava djece Mariju Lvova-Belovu. Pravna optužba glasi: "ratni zločini".

Konkretno je riječ o deportaciji djece iz Ukrajine u Rusiju koja su navodno provođena od februara 2022. godine.

Trending

Hrvati trojkama zasuli koš BiH: Zmajevi izgubili prvi od dva ključna meča za odlazak na Eurobasket

Sud argumentira da postoji dovoljno razloga da je Putin sam kazneno-pravno odgovoran za to. U maju je ruski predsjednik potpisao jedan dekret kojim se omogućuje brže dodjeljivanje državljanstva ukrajinskoj djeci u Rusiji.

Pored toga Putin nije, kako se navodi u nalogu, utjecao na svoje civilne i vojne podčinjene kako bi ih odvratio od ratnih zločina. Sud u Den Haagu je naloge za hapšenje izdao i zbog toga što se zločini još uvijek čine, kako se navodi, te bi izdavanje istih moglo doprinijeti sprječavanju daljnjih kaznenih djela. Detaljan sadržaj tih naloga se nije javno objavio kako bi se štitilo žrtve, piše Deutsche Welle.

Šta znače ovi nalozi?

18.03.23. 15:42

Iako je optužen za ratne zločine: Evo u koje zemlje može putovati Vladimir Putin

Dok god Putin i Lvova-Belova ostanu u Rusiji, nalozi za hapšenje imaju više simbolično značenje. Međunarodni kazneni sud ovo dvoje ne može dati uhapsiti u Rusiji. Sud nema vlastitu policiju koju bi mogao poslati u Rusiju kako bi tamo nekog uhapsili.

Izručenje Putina bi najranije bilo realistično nakon promjene vlasti u Rusiji, ali ni tad to nije sigurno. Na sudski proces se, dakle, u dogledno vrijeme ne može računati. A sudski proces u odsutnosti u Den Haagu nije moguć.

Zašto je odluka suda ipak važna i usporedba s Miloševićem?

Optužba da je Putin kao državni šef odgovoran za ratne zločine ima znatan simboličan učinak, pored toga je Putin zbog ovih naloga ograničen u svome kretanju. Ukoliko bi otputovao u neku zemlju koja je članica suda, prijetilo bi mu tamo hapšenje.

Ni njegov imunitet kao šefa države ga u slučaju optužbe za ratne zločine ne bi štitio od sudskog procesa u Den Haagu.

Istražitelji na svim nivoima ističu kako imaju strpljenja te upućuju da dugo vremena također niko nije mogao zamisliti da će bivši predsjednik Srbije Slobodan Milošević završiti na optuženičkoj klupi u Den Haagu.

Zašto je za to zadužen Međunarodni kazneni sud u Den Haagu?

Međunarodni kazneni sud (ICC) postoji od 2002. godine. 123 zemlje su ga priznale, među njima i Njemačka. Priznale ga, primjerice, nisu SAD, Kina, Izrael, Sirija, Rusija i Ukrajina. Ipak ICC u ovom konkretnom slučaju može procesuirati i zločine u Ukrajini, jer je Ukrajina nakon aneksije Krima od strane Rusije odobrila istrage ICC-a na svom državnom teritoriju.