Šta će se desiti ako Trump postane predsjednik SAD-a?

Lana Ramljak
Šta će se desiti ako Trump postane predsjednik SAD-a?
EPA / Donald Trump
U utorak, 8. novembra, u Sjedinjenim Američkim Državama održavaju se predsjednički izbori.

Glavni kandidati na izborima su Hillary Clinton (Demokrate) i Donald Trump (Republikanci), a Amerikanci će glasati za članove Elektorskog kolegija koji biraju predsjednika i potpredsjednika.

Adnan Huskić, politički analitičar, na početku razgovora za portal Radiosarajevo.ba navodi da je, prema dostupnim podacima, još uvijek blaga prednost na strani Hillary Clinton. Tek pokoja anketa, poput one LA Timesa, daje prednost Donaldu Trumpu.

„Ipak, sve mnogo ovisi od toga u kojoj mjeri će svaki od kandidata uspjeti mobilizirati svoje birače da izađu i glasaju“, rekao nam je Huskić.

Mi vas podsjećamo da je prošle sedmice, na početku ranog glasanja, Barry Burden, američki profesor političkih nauka na Univerzitetu Wisconsin-Madison također kazao da postoje znaci entuzijazma u korist Clinton, ali: „Zabrinjavajući znaci za njen predizborni štab su niže brojke kad je riječ o ranom glasanju Afroamerikanaca i mladih. Oni su bili ključni dijelovi koalicije koja je izabrala i reizabrala Obamu."

Huskića pitamo i šta bi izbor Clinton, a šta bi izbor Trumpa donio za svijet, ali i za Bosnu i Hercegovinu?

„Sjedinjene Američke Države su strukturna sila. Njihova unutrašnja politika utječe, direktno ili indirektno, na dešavanja u cijelom svijetu, pa i u BiH. U tom smislu su sve oči svijeta uprte u ove izbore. U ovom momentu jako je teško procijeniti šta bi izbor Donalda Trumpa donio svijetu. Mislim da je to ključno pitanje, jer nije pitanje šta će se desiti s američkom vanjskom i unutrašnjom politikom i generalnom globalnom situacijom te odnosom snaga ako Clinton bude izabrana. Njen izbor se smatra nastavkom, kontinuitetom jedne standardne politike SAD-a.

Pravo pitanje je da li bi izbor Trumpa predstavljao suštinsku promjenu u onome kako SAD vidi sebe u svijetu i kako bi ta pozicija imala utjecaj i na nas i regiju. Tu je vrlo teško reći šta se zaista može desiti...“, poručio je Huskić.

No, kako je naglasio, smatra da se, čak možda i previše, predsjednička pozicija u SAD-u posmatra u smislu suverenog donošenja odluka, „da bi onog momenta kada Trump uđe u Bijelu kuću, to značilo apsolutni preokret u smislu toga i kako SAD funkcionira i kakva je globalna pozicija Sjedinjenih Država i sve ostalo“.

„Ako vučemo paralelu s onim šta je bio Barack Obama prije izbora 2008. i šta je bio onog momenta kada je sjeo u ovalni ured, vidimo da tu postoji velika razlika između onog što govorite u toku kampanje, a šta pozicija predsjednika SAD-a zaista jeste. To jeste najviša izvršna funkcija, međutim jako je mnogo elemenata koji onemogućavaju suvereno donošenje odluka. Ako se sjećate, jedna od prvih Obaminih odluka bila je zatvaranje Guantanama, dakle to je bila prva izvršna odluka koju je potpisao. Guantanamo do danas nije zatvoren“, rekao nam je naš sagovornik i dodao:

„Jednako tako mislim da bi ga, bez obzira na svu Trumpovu šarolikost i činjenice da o politikama vrlo malo zna, sila svega oko njega u velikoj mjeri dovela u red. Ovo je moja procjena, još uvijek vjerujem da su institucije i mehanizmi u SAD-u dovoljno snažno utemeljeni i etablirani da bi mogle podnijeti i Trumpa za jedan predsjednički mandat.“

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije