Sjećanje na pravednika: Bosnu su ubili, odlazi i Alex

U osvit završnice genocida u Srebrenici, prije 26 godina, 3. jula 1995. od života se oprostio Alexander Langer, europski parlamentarac, novinar, pisac, mirovni aktivista, cijenjeni borac za demokratiju, ali prije svega čovjek i veliki prijatelj BiH.

Oduzimajući sebi život zbog stradanja Bosne i Hercegovine i muka svijeta nad patnjom stanovnika naše napaćene domovine, upisao se u listu pravednika svijeta.

"Oprostite mi, ali ne mogu više! Bosnu su ubili, odlazi i Alex", napisao je Langer u oproštajnom pismu.

Idealizam i okrutna stvarnost

Bosni i nama je taj pripadnik njemačke nacionalne manjine u italijanskoj pokrajini Južni Tirol nesebično posvetio posljednje godine i mjesece života, pa i sam život.

Oni koji su ga poznavali i tada i danas su znali da više nije mogao gledati patnje jedne zemlje i njezinog nedužnog naroda u samom srcu Europe.

Ima neke simbolike u činjenici da je tekst Zekerijaha Smajića "Pravednik je izabrao smrt" objavljen u ratnom "Oslobođenju" upravo na dan kada je umirala Srebrenica, 11. jula 1995. godine.

"U Alexu je, očigledno, nadvladala želja za odlaskom, onda kada je shvatio da je polarizacija između njegovog idealizma i okrutne stvarnosti, postala nesavladiva prepreka za njega kao nepopravljivog evropskog pravednika", kazao je na sahrani u rodnom Bolzanu jedan Langerovih prijatelja i sugrađana.

Kako su tada prenijeli mediji, predsjednik Europskog parlamenta Hlaus Hansch je, između ostalog, ovim tužni povodom zapisao:

"Imao sam priliku i zadovoljstvo poznavati istinskog borca za ljudska prava, jednakost i demokraciju. U tu borbu, Langer je ulazio s nesvakidašnjom energijom i emocijama, koje su izazivale divljenje među njegovim kolegama. Ali, on je bio i otišao nezadovoljan postojećim stanjem i politikom koju je silno želio inovirati".

Stizali su tih dana izrazi saučešća iz opkoljenog Sarajeva, razorenog Mostara i uplakane Tuzle. Svi su znali da je Langer davao sve da bi se pomoglo BiH, da bi se saznala istina o njoj.

Alex je jedini europski parlamentarac koji je tri puta dolazio u ratno Sarajevo. Za razliku od europarlamentaraca iz našej najbližeg susjedstva koji danas otvoreno istupaju protiv BiH, Alex je znao šta su iskonske europske vrijednosti.

Prvi put je u opkoljeno Sarajevo stigao u oktobru 1993. godine. Za njegovo ime su "najtananijim nitima vezane brojne inicijative za prestanak stradanja naroda BiH, kao i nastojanja da se postigne pravedan mir". Zapisano je to u telegramu Helsinškog komiteta za ljudska prava.

Langer je u više navrata pokretao inicijativu za odlučniju akciju EU radi pravednog okončanja rata na prostorima bivše Jugoslavije.

MN: "Europa će umrijeti u Sarajevu"

A nepunih mjesec prije smrti, na zasjedanju Europskog parlamenta, u drugoj sedmici juna 1995. godine, Langer je bio među onima koji su iz u Strazbura glasno povikali da će "Europa umrijeti u Sarajevu".

Poručio da članstvo u Europskoj uniji treba biti svojevrstan motiv za sve zemlje ex-Jugoslavije, te da se i dalje "mora raditi s Hrvatima i Muslimanima i pokazati im da su vrata za složne uvijek otvorena", ali i argument Srbima "da prestanu s ratnom politikom".

Uključio se u akciju prikupljanja potpisa za prijem Bosne i Hercegovine u EU već tada, učestvovao je i u demonstracijama zbog neefikasnosti EU u zaustavljanju bh. tragedije...

U aprilu iste godine Langer i Hoze Maria Mendiluce predložili su da se Deklaracija o slobodnom i jedinstvenom Sarajevu proglasi zvaničnim dokumentom Europskog parlamenta.

Obrazlažući tada ovaj prijedlog, ovi poslanici Europskog parlamenta posjetili su da se "Europa pokazala podijeljenom i nemoćnom, ali možda i sukrivcem za podjele i etničko čišćenje u BiH".

Europski parlament tada podržava i čini svojom Deklaraciju o slobodnom i jedinstvenom Sarajevu i "staje na stranu građana glavnog grada BiH u odbrani principa demokratije, pravde i suživota".

Nešto prije, u novembru 1994. godine na konferenciji "Može li biti Europe bez multikulture", s koje je poručeno da "Bosna mnogima smeta", Langer će poručiti kako bi "kredibilitet evropskog duha i evropske demokracije danas u velikoj mjeri u rukama demokratskih ljudi u Bosni i Hercegovini".

"Alex je svojom najvećom žrtvom opomenuo ono malo moralnog svijeta da se nad državom Bosnom i Hercegovinom provodi statocid neviđenih razmjera. Radi se o pokušaju ubojstva države, koji još traje, sa namjerom da se ona iskorijeni, dakle genocid nad državom. Pod napadom su od strane udružene antidržavne koalicije svi elementi na kojima je zasnovana svaka država. Pod napadom je i kultura pamćenja sa ciljem izjednačavanja žrtve i zločinca. Ovaj opasni napad na državu BiH niko namjerno i ne pominje, kao što je zaboravu prepušteno herojsko djelo Alexandra Langera", kazao je ranije Radiosarajevo.ba direktor instituta za istraživanje genocida, Kanada (IGC) Emir Ramić.

Alexander Langer je prošle godine posthumno proglašen počasnim građaninom Sarajeva zbog promoviranja mira i pomirenja u Bosni i Hercegovini. To je mali gest za veliko djelo istinskog pravednika za kakvima svijet danas naprosto vapi. Neka je vječna slava i hvala Alexanderu Langeru.