Rat u Ukrajini je promijenio svijet: Evo na kojih pet načina

Poslije 24. februara 2022. svijet više nije isto mjesto. Ukrajina proživljava katastrofu, a kriza utiče na stanovništvo svih zemalja svijeta.

Naša planeta postaje sve manje stabilno, a sve više zastrašujuće mjesto. Nakon godinu dana ratovanja u Ukrajini, desetine hiljada vojnika je poginulo na obje strane, hiljade Ukrajinskih civila je također izgubilo život, a bezbroj zgrada je porušeno.

Slijedi lista pet načina na koji je ovaj rat promijenio svijet.

Trending

Sestra preminule Džejle Drapić u teškom stanju zbog zuba: 'Liječila se kod istog stomatologa'

Povratak europskog rata

Uprkos širokom korištenju nove tehnologije specifične za novi milenij, kao što su sateliti i dronovi, borbe u istočnoj Ukrajini su brutalno teške, u blatu i rovovima i sa pješadijskim pohodima karakterističnim za Prvi svjetski rat.

Također, rat u Ukrajini ubrzao je utrku u naoružanju te situacija danas dosta liči na onu iz 1930-tih godina koja je bila uvod u Drugi svjetski rat. Rusija namjerava da poveća brojnost svoje vojske sa milion na milion i po vojnika. Sjedinjene Američke Države povećale su svoju proizvodnju oružja kako bi nadomjestila zalihe koje je poslala Ukrajini. Francuska planira do 2030. godine povećati državne izdatke na vojsku za 33 posto, a Njemačka je ukinula zabranu slanja oružja u zone konflikta kako bi Ukrajini donirala projektile i tenkove.

Savezi na ispitu

Ruske nade da će invazija na Ukrajinu podijeliti Zapad i oslabiti NATO nisu se pokazale tačnim. Štaviše, NATO alijansa je preporođena i osnažena. Pridružile su se Finska i Švedska, koje su godinama bile neutralne.

Stiče se dojam da je NATO, koji je oformljen da bi se suprostavio Sovjetskom savezu, u ukrajinskom sukobu ponovo pronašao smisao i svrhu.

Europska Unija je uvela sankcije Rusije i poslala milijarde eura podrške Ukrajini. Granične zemlje Unije, prije svega Poljska i zemlje Baltika, zauzele su oštar stav prema Rusiji i prave pritisak na države Unije i partnere koji pokazuju manju odlučnost. Najveća pukotina u Uniji je Viktor Orban, premijer Mađarske, koji je lobirao protiv sankcija Rusiji, a odbio je i da pošalje oružje Ukrajini.

Nova željezna zavjesa

Rat u Ukrajini je učinio Rusiju omraženom na Zapadu. Ruski oligarsi su sankcionisani, kompanije su stavljene na crnu listu, a internacionalni brendovi poput McDonalda napustili su zemlju.

Međutim, Moskva nije bez prijatelja. Rusija je pojačala ekonomske veze sa Kinom, iako Peking drži distancu od borbi i za sada nije Rusiji slao naoružanje. Putin je također ojačao vojnu saradnju sa Sjevernom Korejom i Iranom. Također, Rusija ekonomskim programima nastavlja da širi svoj utjecaj u Africi i Bliskom Istoku.

Kao u toku Hladnog rata, svijet se dijeli u dva tabora, a mnoge zemlje, poput druge najmnogoljudnije na svijetu, Indije, još uvijek prate situaciju i nisu izabrale stranu.

U svakom slučaju, rat je produbio razdor između liberalnog međunarodnog poretka pod vodstvom SAD-a, sa jedne strane, te Rusije i rastuće supersile, Kine, sa druge strane.

Uzdrmana i preoblikovana ekonomija

Prije rata u Ukrajini, EU je iz Rusije uvozila gotovo polovinu svog plina i trećinu nafte. Ruska invazija i sankcije koje su uslijedile dovele su do energetskog šoka kakav se ne pamti od 1970-tih. Rat je uzurpirao i trgovinu u svijetu koji se još uvijek oporavljao od pandemije Covida.

Cijene hrane su doživjele ogroman skok, s obzirom da su Rusija i Ukrajina među najvećim izvoznicima pšenice i suncokretovog ulja, a Rusija je također i najveći proizvođač đubriva na svijetu.

Rat u Ukrajini je donekle stavio na stranu borbu protiv klimatskih promjena, s obzirom da je u zemljama EU značajno porasla potrošnja uglja. Međutim, postoji nada da bi upravo potreba Europe da ne ovisi o ruskom plinu mogla ubrzati tranziciju ka obnovljivim izvorima energije.

22.02.23. 12:26

Američki zastupnici pozivaju predsjednika Bidena da Ukrajini pošalje avione F-16

Novo doba neizvjesnosti

Osam miliona Ukrajinaca bilo je primorano napustiti domove. Na desetine miliona ljudi širom Europe osjetili su neizvjesnost, tjeskobu i strah zbog iznenadnog sloma europskog mira, prenose mediji.

Ponovo je aktuelizirana nuklearna prijetnja i strah od nuklearnog rata. Borbe oko nuklearne elektrane Zaporožje rodile su strah od nove katastrofe slične onoj u Černobilu.