Otkriveni tajni razgovori: Šta se dešavalo u danima prije početka agresije na Ukrajinu
"Sergej, reci mi iskreno, šta zaista namjeravate? Je li sve ovo zbog brige za sigurnost koju Rusija stalno ističe i straha od NATO-a? Ili je sve ovo zbog Putinova gotovo teološkog uvjerenja da je Ukrajina oduvijek bila sastavni dio Majke Rusije?"
Ovako je 21. januara 2022., u razgovoru oči u oči, američki državni sekretar Antony Blinken pokušao od ministra vanjskih poslova Ruske Federacije Sergeja Lavrova ispipati stvarne namjere Rusije.
No, od svega nije bilo ništa jer je Lavrov odbio odgovoriti na ova pitanja. Gledano iz perspektive službenog Kremlja, to je razumljivo jer Putin i njegovi ljudi smatraju da je pripadnost Ukrajine Rusiji vrlo ozbiljno pitanje s kojim se nije dopušteno šaliti.
Intervju | Sergej Barbarez: Ne odričem se Džeke i Pjanića, želim graditi tim i na mladim igračima
Koliko je to istina, svjedoči povjerljivi razgovor koji je deset dana ranije britanski ministar odbrane Ben Wallace vodio s ruskim kolegom Sergejem Šojguom.
Edin Forto iz Kijeva za Radiosarajevo.ba: Moja tri dana u Ukrajini
'Majka Ukrajinka'
Kada ga je je Wallace upozorio na to da će Rusi naići na žestok otpor Ukrajinaca, Šojgu mu je odgovorio: "Moja majka je Ukrajinka. Sve je ovo dio iste zemlje. Mi nemamo nikakvih planova za invaziju Ukrajine."
Ove i mnoge druge podatke objavio je utjecajni američki dnevnik Washington Post, piše Slobodna Dalmacija, koji je na osnovi dubinskih razgovora s tridesetak američkih, ukrajinskih, europskih i NATO-ovih visokih dužnosnika rekonstruirao zakulisni razvoj događaja koji je prethodio ruskoj invaziji Ukrajine.
Ovi podaci objašnjavaju držanje svih glavnih igrača, pri čemu je posebno zanimljivo držanje ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog koji, vjeruju mnogi, nije bio spreman na ono što mu je Putin pripremao.
Ukrajincima uspjelo ono što nikome nije. Rusi u šoku, odakle im ideja!?
Je li Zelenski bio spreman?
Naime, kada je u novembru 2021. u Glasgowu vodio tajni razgovor s američkim državnim sekrearom Antonyjem Blinkenom, ukrajinski predsjednik Zelenski je bio uvjeren da je gomilanje ruske vojske na granici njegove zemlje samo političko-psihološki pritisak kojim se želi izazvati panika i potkopati ukrajinska privreda.
"Možeš mi milion puta reći da se sprema invazija. U redu, možda i bude invazije. Hoćete li nam u tom slučaju dati avione i protuzračnu odbranu?"
"Ali vi niste članica NATO-a", odgovorio je Blinken.
"Dobro, ali o čemu onda razgovaramo?", upitao je Zelenski.
Manje od dvije sedmice kasnije ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba je sa suradnicima bio u Washingtonu, gdje su mu viši američki dužnosnici odmah rekli: "Momci, počnite kopati rovove. Očekuje vas napad velikih razmjera i morate se pripremiti."
Prisjećajući se ove epizode, Kuleba je kasnije rekao da je za ukrajinski politički vrh ključna bila ekonomska stabilnost zemlje.
"Stvaranje panike je ruska metoda. Zamislite da je tri ili četiri mjeseca prije invazije Ukrajinu zahvatila panika. U tom slučaju ne bismo bili sposobni oduprijeti se invaziji."
Važan preokret u glavi ukrajinskog predsjednika Zelenskog dogodio se 12. januaru 2022, kada mu je u Kijevu šef američke obavještajne službe CIA William Burns u povjerljivom razgovoru otkrio ključne obavještajne podatke o ruskom ratnom planu.
Zelenski poručio ruskim vojnicima: "Idite kućama, tjerat ćemo vas sve do granice"
Prvi korak tog plana trebao je biti zauzimanje zračne luke Hostomel u predgrađu Kijeva, koja je onda trebala poslužiti kao zračni most za prebacivanje ruskih snaga za osvajanje glavnog grada Ukrajine.
Iako zabrinut za sigurnost svoje obitelji, Zelenski je odbio Burnsov prijedlog da ukrajinsku vladu preseli iz Kijeva na zapad zemlje ili čak u Poljsku, jer je to vidio kao uvod u kaos i poraz. Istu stvar je rekao i sedam dana kasnije, kada ga je i Blinken došao nagovarati da napusti Kijev.
Na ovakvu odluku ukrajinskog predsjednika utjecao je i jedan manje poznati obavještajni podatak. Naime, ispod prostorija ukrajinske vlade nalazi se ogromni kompleks sovjetskih bunkera koji su bili napravljeni da izdrže čak i nuklearni udar. Stoga je Zelenski bio relativno siguran i mogao je iz prijestolnice rukovoditi obranom zemlje od Putinove invazije, koja je imala dalekosežni strateški cilj.
Prema američkim obavještajnim podacima Putin i njegovi generali su planirali brzim vojnim udarom s istoka doći do rijeke Dnjepar u središtu Ukrajine. Za to vrijeme ruske trupe s Krima trebale su osvojiti čitav jug zemlje, uključujući i globalno važnu luku Odesa. Nakon kraćeg odmora i pregrupiranja, ruska vojska je trebala prodrijeti na zapadu do Moldavije i Bjelorusije. U ovakvoj računici od Ukrajine je trebao preostati samo zapadni dio zemlje, čiji su stanovnici, prema Putinovoj računici, neizlječivi nacisti i rusomrsci.
Iza ove Putinove mitološke vizije krije se historijska činjenica da je zapad Ukrajine imao nekoliko stotina godina vlastite povijesti koja nema veze s Rusijom. Jedan ovdašnji vladar od Pape je dobio kraljevsku krunu, a Ukrajinci su, u sklopu Poljsko-litavske unije, bili vrlo povezani s Europom. Na ovom području je i povijesna pokrajina Galicija, koja je u 19. stoljeću bila kolijevka modernog ukrajinskog nacionalizma.
Prema Putinovim planovima ruski specijalci su u Kijevu trebali uhvatiti i ubiti predsjednika Zelenskog i na njegovo mjesto, možda, postaviti kvislinšku, prorusku vladu. Time bi, gledano iz moskovske perspektive, bila završena priča o "neposlušnoj" Ukrajini koja gleda prema Europi i Americi umjesto da prihvati svoje mjesto u povijesno-mitološkom okrilju "Majke Rusije".
U pozadini svega ovoga bilo je nesnalaženje Europljana, o čemu najbolje svjedoči pogrešna procjena francuskog predsjednika Emanuela Macrona.
Macron najavio 'dugi rat' u Ukrajini
Hladan tuš
Četiri dana prije početka ruske invazije francuski predsjednik je telefonom nazvao Putina i predložio mu sastanak s američkim predsjednikom Bidenom u Ženevi.
"Vrijedno bi bilo razmisliti o tome", odgovorio je Putin.
"Da budem potpuno iskren s tobom, upravo sam krenuo igrati hokej…, ali uvjeravam te da ću porazgovarati sa svojim savjetnicima", rekao je Putin, završavajući ljubaznim pozdravom na francuskom.
Nakon ovog telefonskog razgovora na Macronovu licu se pojavio pobjednički osmijeh dok je njegov savjetnik od sreće počeo plesati. Obojica su bili uvjereni kako je ovim telefonskim razgovorom spašen europski mir.
No, sutradan je uslijedio hladan tuš jer je Putin u televizijskom obraćanju javnosti službeno priznao dvije proruske pobunjene republike u Ukrajini - Luhansk i Donjeck - što je značilo da slijedi rat. Ova epizoda pokazuje kako je francuski politički vrh, u nastojanju da se suprotstavi prevlasti Amerike u Europi i ojača svoj politički prestiž, ispao vrlo naivan.
.jpg?v1661793469)
Putin u panici, strane analize: "Šta će ako ne objavi direktni rat Ukrajini?"
Naivni i Nijemci
Isto je, zbog svojih posebnih razloga, radila i Njemačka, zbog čega je njen glavni obavještajac Bruno Kahl u Kijevu govorio da Putin nije donio konačnu odluku o invaziji. Na koncu je, slično kao i Macron, ispao nekompetentan i smiješan jer je na dan početka ruske invazije navrat-nanos iz Kijeva pobjegao u Poljsku.
Sve u svemu, dvije ključne europske zemlje bile su uvjerene da od invazije neće biti ništa jer su vjerovale u Putinovu političku racionalnost.
U pozadini ove naivnosti bila je i činjenica da mnogi Europljani nisu vjerovali američkim obavještajcima jer su ih smatrali odgovornima za krivotvorenje podataka za napad na Irak 2003. i za sramotni bijeg NATO-a iz Afganistana 2021. Zato su američke prosudbe od samog početka podržavali samo Britanci i baltičke države.
Prvi su to činili zbog svojih vrhunskih obavještajnih podataka, ali i zbog strateške računice premijera Borisa Johnsona. Naime, prema pisanju prestižnog časopisa Foreign Affais, vlada u Londonu je svoje prijateljsko držanje prema Ukrajini temeljila na želji da bude najvjernija američka saveznica u Europi, a sve kako bi u sjeni američke moći mogla realizirati svoj strateški projekt pod nazivom "Globalna Britanija".
Von der Leyen na Bledu: Putin ne može pobijediti u ratu u Ukrajini
Bidenovo pismo
Baltičke zemlje, s druge strane, s jezom se sjećaju sovjetske vladavine pa im je Washington jedini pouzdani saveznik od obrani od novih imperijalnih ambicija Rusije.
U pozadini ovih računica i europskog nesnalaženja od oktobra 2021. do februara 2022. odvijala se zakulisna diplomatska utrka s vremenom.
Da bi odvratili Putina od rata, Amerikanci su se poslužili prokušanom taktikom zakulisnih prijetnji. Zato je 2. novembra 2021. šef američke obavještajne službe CIA-e William Burns iz Moskve vodio telefonski razgovor s Vladimirom Putinom, koji se u ruskom turističkom središtu Soči skrivao od koronavirusa.
"Amerika zna što namjeravate. Ako napadnete Ukrajinu platit ćete ogromnu cijenu. Ostavljam vam pismo predsjednika Bidena koje potvrđuje kaznu koja vas čeka ako napadnete Ukrajinu", rekao je Burns.
Početkom januara 2022. američki i ruski vanjskopolitički dužnosnici pregovarali su u Ženevi. Rusi su tražili da NATO obustavi sve svoje aktivnosti u Poljskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj, baltičkim državama i svim zemljama koje su u NATO ušle iza 1997. Kada su Amerikanci odbili na ovakav način okrenuti leđa svojim saveznicima, ruska delegacija je otišla razočarana jer Amerikanci nisu pokazali dovoljno razumijevanja za Putinovu viziju ruskog svijeta, odnosno ruske zone utjecaja na istoku Europe.
Dvadesetak dana kasnije u Ženevi se odigrao na početku spomenuti susret američkog državnog tajnika Blinkena i ruskog ministra vanjskih poslova Lavrova koji je, nakon sat i pol diplomatskog potezanja, završio potpunim neuspjehom.
Baerbock: Ukrajini ćemo pružati vojnu i finansijsku podršku koliko bude potrebno
Bijela kuća
Malo više od mjesec dana kasnije, 23. februara u večernjim satima u Bijeloj kući u Washingtonu je bilo opsadno stanje zbog sasvim izvjesnog početka Putinove invazije na Ukrajinu. Predsjednik Biden i njegovi savjetnici na vezi su imali ukrajinskog predsjednika Zelenskog, koji je bio vidno uznemiren.
"Borit ćemo se, branit ćemo svoju zemlju i održati se, ali nam je potrebna vaša pomoć", poručio je emocionalno i odlučno Zelenski koji sve do danas, rukom pod ruku s Amerikom, vodi rat za obranu i oslobođenje svoje zemlje, piše Slobodna Dalmacija.
Obavještajci u 'petoj brzini'
Za razliku od ukrajinskog političkog vrha koji se bojao da bi pripremama za otpor Putinovoj invaziji mogao izazvati paniku u zemlji, šef ukrajinske vojno-obavještajne službe Kyrylo Budanov je svoje obavještajce stavio pripravnost još tri mjeseca prije početka Putinove agresije. Zato ne treba čuditi što je Budanov ovog ljeta za Wall Street Journal izjavio da ukrajinski obavještajci imaju svoje ljude čak i u Moskvi i da dobro znaju slabe strane Putinove vojske.
Istovremeno, ukrajinski politički vrh morao se nositi s Putinovim političkim agentom i jakim oporbenim političarem Viktorom Medvedčukom. Ovaj čovjek, koji je ruskim novcem u Ukrajini izgradio poslovno carstvo, je kroz svoju TV stanicu otvoreno širio prorusku propagandu. Vrhunac te propagande je priča da Amerikanci u Ukrajini imaju velike laboratorije i tu proizvode biološko oružje.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
