Operateri otkazuju letove, osoblja ni za lijeka, aerodrom vapi: ‘Šaljite nam vojsku‘

Početkom aprila na aerodromu u Dublinu nastupilo takvo ludilo da je šef Ryanaira Michael O'Leary zatražio da im pošalju vojsku koja bi pomogla obavljati sigurnosnu kontrolu dok zračna luka ne zaposli nove radnike.

Zbog iznimno sporih i neučinkovitih kontrola na stotine putnika sedmično nije se uspijevalo ukrcati na plaćene letove, a stvari su se samo pogoršavale s dolaskom Uskrsa, koji za većinu Europe označava početak glavne, ljetne sezone.

Nije samo Dublin imao problema - izvršni direktor aerodroma u Manchesteru Charlie Cornish bio je prisiljen 8. aprila uputiti javnu ispriku svim putnicima zbog činjenice da radnici na aerodromu nisu u stanju u razumnim rokovima obaviti sve radnje potrebne da bi se ljudi ukrcali na letove, a sve one koji će putovati narednih dana zamolio je da na aerodrom pristižu barem tri sata ranije jer im u suprotnom niko ne može garantirati da će se uspjeti ukrcati na avion.

Trending

Pratite uživo konferenciju Elmedina Konakovića, govorit će o akciji Black Tie 2

Ono za čim je avioindustrija najviše od svega žudjela posljednje dvije godine - a to su obustava restrikcija i povratak normalnim prometima - i Europa i ostatak svijeta očito su dočekali nespremni, zbog čega posljednjih dana, više nego ikad, svjedočimo masovnim otkazivanjem letova u kojima uglavnom prednjače Ryanair i British Airways.

Problem postoji i "preko bare", gdje se avioindustrija susreće čak i sa sudskim tužbama, i to od strane predstavnika sindikata nezadovoljnih načinom na koji su kompanije dočekale povratak prometa.

Sindikat koji zastupa pilote American Airlinesa tako je ovih dana podignuo tužbu protiv aviooperatera optuživši ga da je nespreman dočekao oporavak zračnog prometa, a rezanje proljetnih i ljetnih linija najavili su i iz Spirita, JetBluea i Alaska Airlinesa jer ne znaju kako drugačije spriječiti masovna kašnjenja, prenosi Jutarnji.

Razlog?

Financial Times piše da je uzrok hronični nedostatak aerodromskog i avionskog osoblja kojeg su zračne luke i aviokompanije uslijed pandemije masovno rezale, a potom izgubile na milione zaposlenika koje do oporavka prometa nisu uspjele ponovo zaposliti.

I dok procjene govore kako se broj zakazanih letova u odnosu na 2019. vratio na čak 89 posto, do septembra  2021. godine u avijaciji je bilo 2,3 miliona radnih mjesta manje nego u godini ranije, a broj aerodromskih radnika pao je za čak 29 posto, s time da je najviše izgubljenih radnih mjesta na prihvatu i otpremi aviona, prema procjenama čak 1,7 miliona.

Brojni su primjeri aerodroma koji ovo potvrđuju.

Financial Times tako piše o Swissportu, švicarskoj kompaniji koja je u pandemiji sa 65.000 broj radnika smanjila na njih 10.000, a do oporavka prometa uspjela se vratiti na razinu od 45.000. Putnike u Manchesteru opslužuje 200-tinjak radnika te ih još stotinjak čeka dozvole za početak rada, a osobe koje su spremne prihvatiti slična radna mjesta, navodi Financial Times, trenutno su među najtraženijima na tržištu rada.

"2022. je godina u kojoj će europske aviokompanije opet postati profitabilne, posebno one koje uglavnom operiraju na kraćim rutama", procjenjuje analitičar Alex Irving.