Objavljena karta svih NATO snaga u Europi: "Spremni smo na borbu"

Prijetnja ruskom invazijom na Ukrajinu 'natjerala' je Sjedinjene Američke Države i NATO na povećanu važnost odbrane širom istočne Europe, koja je desetljećima služila kao tampon-zona između Rusije i Zapada.

NATO ima četiri multinacionalne borbene grupe veličine bojne u Estoniji, Latviji, Litvi i Poljskoj, koje djeluju na rotacijskoj osnovi. Svaku od njih vodi Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Njemačka ili SAD, a sadrži vojnike iz nekoliko zemalja članica. Savez je prošlog mjeseca rekao da su sve četiri grupe "snažne i borbeno spremne", piše CNN.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da je spreman brzo dodatno pojačati tu prisutnost slanjem dodatnih snaga i u to područje, a raspoređivanje NATO-a podržavaju američke trupe.

Trending

Vojin Mijatović: 'Neću se kandidovati, nisu spremni za Srbina iz RS-a'

SAD ima svoje baze u Litvaniji i Rumuniji, zajedno s nekoliko njih u Poljskoj. Predsjednik Joe Biden prošle sedmice je zvanično odobrio raspoređivanje još 3000 američkih vojnika u Poljsku, Njemačku i Rumuniji, dok je još 8500 vojnika u pojačanoj pripravnosti, prenosi Index.

NATO nema nikakve trupe u Ukrajini, a nisu najavljeni ni planovi za slanje trupa iz saveza u zemlju. Ali, iako Ukrajina nije članica NATO-a, savez daje zemlji savjete na strateškom nivou te je odnos opisao kao "jedno od najznačajnijih partnerstava NATO-a".

Ostala imovina kojom NATO raspolaže u regiji uključuje raketni odbrambeni sistem u Rumuniji, dizajniran za "otkrivanje, praćenje, aktiviranje i uništavanje" balističkih projektila u atmosferi. Sličan pogon u Poljskoj trebao bi početi s radom ove godine.

Danska je u četvrtak saopćila da je počela razgovore o prisutnosti američkih vojnika i vojne "opreme" na svom tlu u okviru novog bilateralnog ugovora koji bi trebao olakšati razmještanje američkih snaga u Europi usred napetosti između zapadnih zemalja i Rusije.

"Sjedinjene Države su pružile ruku Danskoj predloživši joj bilateralnu saradnju na odbrambenom polju", rekla je premijerka Mette Frederiksen na konferenciji za novinare.

"Tačan oblik ove saradnje još nije utvrđen, ali bi mogao uključiti prisutnost američkih vojnika, materijala i opreme na danskom tlu", dodala je predsjednica vlade.

Razgovori o tom budućem ugovoru nije ubrzala sadašnja kriza između Rusije i Ukrajine, napomenula je danska premijerka, priznajući ipak da kriza, po ocjeni Kopenhagena, upućuje na potrebu za čvršćom saradnjom.