Naučnici upozoravaju: Ukoliko se pokrenu glečeri prijeti nam kataklizma

Kada se 247 kubnih stopa snijega obrušilo s glečera u suhom planinskom dijelu Tibeta 2016. godine život je izgubilo devet ljudi i veliki broj životinja, dok je više od pet milja površine poharano lavinom u samo tri minute i to pri brzini od 186 milja na sat.

Ovaj događaj iznenadio je istraživače, s obzirom na to da je tako velika lavina viđena samo jednom ranije. Međutim, lavina se desila još jednom, tri mjeseca kasnije na susjednom glečeru, ovaj put na svu sreću bez žrtava.

Događaji su analizirani, a rezultati analize objavljeni su u magazinu Nature Geoscience. Analizom je utvrđeno da je do lavina došlo zbog klimatskih promjena. Studija ističe kako osim podizanja nivoa mora, klimatske promjene sa sobom će donijeti i veliki broj kataklizmičnih iznenađenja.

Kako bi lakše objasnili do kakvih su zaključaka došli istraživači treba istaći da postoje dvije vrste planinskih glečera. Ravni i strmi. Kada se ravni glečer uruši on može povući mnogo snijega i leda, ali jako sporo. Ovi pokreti mogu trajati sedmicama, čak i godinama, ali se neće pomjeriti više od nekoliko stotina stopa dnevno.

Kada su u pitanju strmi glečeri, oni su većinom formirani na zidovima planina i kada se pokrenu mogu stvoriti lavinu brzine i do 250 milja na sat. Ove lavine mogu ugroziti sela i planinare, ali ne nose mnogo snijega i leda. Na Tibetu, istraživači su ipak svjedočili nečemu drugom. Hibridu ova dva glečera.

"Bio je to ravni gleče, ali se kretao brzinom i do 300 kilometara na sat (186 milja na sat)", rekao je profesor Andreas Kaab, profesor na Univerzietu u Oslu. Na vrhuncu brzine svaka od pomenute dvije lavine povukla je toliko snijega i leda da se moglo napuniti milion vagona za vuču koji bi se prostirali na površini od 7.500 milja, istaknuo je Kaab.

Sličan događaj viđen je 2002. godine kada je Kolka glečer na Kavkazu dostigao brzinu od 179 milja na sat i ubio više od 120 ljudi u Sjevernoj Osetiji.

"To se dogodilo tokom Drugog čečenskog rata i bilo je mnogo izbjeglica koje su kampovale i stradale", rekao je Kaab.

Hladan zrak na tibetskom platou sadrži mnogo vlage. Topliji zrak uzrokovan klimatskim promjenama (Od 1960. godine svakih deset godina temperatura na Tibetu je toplija za 0.4 stepena Celzijusa), nosi i više vlage, što dovodi i do više snježnih padavina. Dok su mnogi glečeri širom svijeta ugroženi zbog topljenja, tibetski koji su se obrušili su bili među onima koji rastu zbog više snijega.

U ljetnim mjesecima više je kišnih padavina, pa voda pravi pukotine na glečeru koji se zbog vode sužava na dnu. Sa više težine na vrhu i sužavanjem na dnu glečeri su se urušili.

"To su klimatske promjene koji su dovele do toga da glečeri postanu nestabilni. Lavine na Tibetu trajale su osam, devet kilometara. Ona na Kavkazu 2002. godine 18 kilometara. Ukoliko nacrtate krug od 18 kilometara oko nekih sličnih glečera na svijetu onda ćete vidjeti sa su čak i gradovi u dohvatu tih glečera. Ukoliko se ovo dogodi na mjestima koja nisu tako slabo naseljena kao Tibet mogli bi imati ogromnu katastrofu", rekao je Kaab.