Može li Kina posredovati između Rusije i Ukrajine

Je li Rusija od svog saveznika u Pekingu tražila vojnu i ekonomsku pomoć? U nedjelju su američki mediji, pozivajući se na neimenovane američke dužnosnike, izvještavali da je Rusija, između ostalog, zatražila od Kine ekonomsku potporu kako bi ograničila učinak sankcija.

Ubrzo je uslijedio demantij iz Pekinga. SAD, naveli su u Pekingu, u posljednje vrijeme neprestano šire dezinformacije protiv Kine. To je bilo zlonamjerno, rekao je u ponedjeljak glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova.

Glavni diplomat Komunističke partije Kine Yang Jiechi, koji je po rangu iznad ministra vanjskih poslova Wang Yija i poznat je kao "Tigar Yang" dok je bio kineski veleposlanik u Washingtonu (2001.-2005.), sastao se u ponedjeljak sa Jakeom Sullivanom, američkim savjetnikom za nacionalnu sigurnost, u Rimu.

Trending

Ramo Isak se opušta u Dubaiju: 'Kralju, uživaj'

Sullivan je, kako prenosi AP, zatražio pojašnjenje o držanju Pekinga i ponovno upozorio Kinu u slučaju pružanja pomoći Rusiji uključujući pomoć u zaobilaženju sankcija koje su nametnuli SAD i zapadni saveznici, navodeći da bi to bilo skupo za Peking, piše DW.

Kina vježba suzdržanost

Vlada u Pekingu održava partnerske odnose s Kremljom i ima bliske gospodarske veze sa zemljama NATO-a. "Nema alternative. To ne možemo biti mi, a ne mogu ni SAD", rekao je prošle sedmice visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell španjolskom dnevniku El Mundo.

Ali Peking se drži diskretno. Do sada nije signalizirao nikakve namjere da igra posredničku ulogu i, unatoč rastućem međunarodnom pritisku, izbjegao je osuditi ruski napad na Ukrajinu.

Početkom prošle sedmice i kineski predsjednik Xi Jinping i ministar vanjskih poslova Wang Yi apelirali su na obje strane da sukob riješe mirnim putem i istaknuli poštivanje "suvereniteta i teritorijalnog integriteta svih zemalja". Ali kad su rekli "svih", izričito su mislili i na Rusiju. Zato što Kina dijeli stajalište Moskve da je rat reakcija na navodne provokacije NATO-a – kao što je napredovanje širenja na istok.

Opredijeljenost za Rusiju kao partnera

Ministar vanjskih poslova Wang opisao je Rusiju kao najvažnijeg strateškog partnera i istaknuo volju Kine za daljnjim razvojem ovog partnerstva "bez obzira na to koliko opasno međunarodno okruženje" postaje. U četvrtak je navodno prvi put govorio o "ratu" u Ukrajini u telefonskom razgovoru sa svojim francuskim kolegom Jean-Yvesom Le Drianom.

Ipak, Danil Bochkov iz Ruskog vijeća za međunarodne poslove u Moskvi smatra da je malo vjerojatno da će Kina dobrovoljno preuzeti ulogu posrednika između Ukrajine i Rusije jer bi tada bila u fokusu međunarodne pozornosti: "To bi neizbježno stavilo Kinu u fokus ove krize i svi uključeni bi svaki korak provjeravali do najsitnijih detalja", rekao je on za DW.

"Bezgranično" prijateljstvo

Andrew Small iz njemačkog Marshall fonda također smatra da Peking ne želi učiniti više od izražavanja želje za mirom: "Mislim da je razlog tome taj što Rusiji želi dati slobodu da radi što želi", kaže on. U prošlosti je Kina uglavnom preuzimala posredničku ulogu kada su u pitanju "male bratske države" kao što su Sjeverna Koreja ili Pakistan, gdje Kina, kako kaže, ima posljednju riječ i na koju se može u određenoj mjeri osloniti: "Kina se ne bi osjećala ugodno vjerovati Rusiji i mogla bi sumnjati da bi to moglo imati uspjeha", kaže Small.

U posljednjih nekoliko mjeseci Kina i Rusija ponovno su se jasno zbližile. Nakon ličnog susreta početkom februara, predsjednici Vladimir Putin i Xi Jinping rekli su da je prijateljstvo njihovih zemalja "bezgranično". Općenito, mnogi su promatrači došli do zaključka da Peking neće staviti na kocku svoje odnose s Moskvom, iako je - ili i jer je - Rusija u teškoj situaciji.

Čemu se Kina nada od Rusije

"S obzirom na Putinovu snažnu ratobornu volju, potrebu da postigne svoje minimalne ciljeve u ovom ratu i općenito oslanjanje Kine na strateško i vojno partnerstvo, može se ozbiljno sumnjati u sposobnost ili spremnost Pekinga da suštinski zaustavi Putina", rekao je Shi Yinhong, profesor međunarodnih odnosa na Sveučilištu Renmin u Pekingu.

Sari Arho Havrén iz berlinskog Mercator instituta za kineske studije (MERICS) naglašava da bi partnerstvo s Rusijom moglo pomoći Kini da pomogne u oblikovanju svjetskog poretka i približavanju vlastitim geopolitičkim ciljevima. Sve kritičnija ekonomska situacija u Rusiji također bi mogla otvoriti mogućnosti ulaganja za Kinu: "S ovim ulaganjima Kina bi možda mogla pokriti svoje buduće potrebe za energijom i sirovinama, postati neovisnija od Zapada i ojačati vlastitu samodostatnost", kaže Havren.

Zapadne nade 'pogrešne'

Didi Kirsten Tatlow iz njemačkog Vijeća za vanjske odnose čak smatra da su nade da bi Kina mogla postati aktivni posrednik "prilično deplasirane": "Čak i ako Peking može kratkoročno posredovati, zapravo ih u osnovi pozivate da preuzmu kontrolu nad nečim, što je iznimno važno za demokratske zemlje. Time se demokratske zemlje stavljaju u vrlo slab položaj", kaže Tatlow.

Stručnjak za Rusiju Bočkov naglašava da je ruski pristup u skladu s ciljem koji je formuliran u februaru, a to je okončanje svjetskog poretka kojim dominiraju SAD. U svakom slučaju, Bočkov ne vjeruje da bi Xi mogao dovesti Putina za pregovarački stol: "Putin je to započeo i on će to nastaviti do gorkog kraja", kaže Bočkov. "Nije pitanje ko može utjecati na njega, nego kada će odlučiti da je ostvario svoje izvorne ciljeve“, kaže Bočkov.