Mađarska optužena da je 'ruski trojanski konj'. Agresivan odgovor Budimpešte

Visoki mađarski ministar odgovorio je kritičarima nedavne odluke Budimpešte da olakša ulazak ruskim i beloruskim državljanima, optužujući kritičare iz severne i zapadne Evrope da vode "kampanju lažnih vijesti" protiv njegove vlade.

Govoreći na konferenciji za novinare u Bukureštu, Rumunija, u utorak, mađarski ministar spoljnih poslova Peter Szijjártó osvrnuo se na napetosti između Mađarske i ostatka EU zbog percepcije da je njegova zemlja prebliska Rusiji.

"Postoji velika hipokrizija ovde, jer kad god je Mađarska protiv bilo koje pozicije većine evropskih zemalja, obično nas nazivaju 'ruskim špijunima' ili 'trojanskim konjem' ili 'kremljovim propagandistima'.

Trending

Širi se šumski požar kod Maglaja: Situacija je složena, uključio se i helikopter OS BiH

"Kada neka zapadnoevropska zemlja stavi veto na zajedničku evropsku odluku, to je normalan način djelovanja, znate. Dakle, ovo je veoma hipokritično", rekao je.

Szijjártó je takođe direktno govorio o Nacionalnim kartama koje se mogu dodeliti Rusima i Belorusima, rekavši da se vodi "vrlo jasna kampanja lažnih vijesti" protiv Mađarske od strane baltičkih i nordijskih zemalja koje se protive ovom planu.

"Oni lažu. Činjenica je da Mađarska apsolutno nije olakšala bilo kakvu proceduru na osnovu koje državljani trećih zemalja mogu ući na teritoriju Mađarske." Nacionalni kartonski imigracioni plan omogućava stranim radnicima da ostanu u zemlji najmanje dve godine i može otvoriti put ka stalnom boravku.

Mađarska je proširila plan ― prvobitno dostupan za državljane Srbije i Ukrajine ― na zemlje kandidatkinje za EU Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Severnu Makedoniju i Moldaviju.

Međutim, kada su Belorusija i Rusija dodate na plan, nordijske i baltičke zemlje izrazile su zabrinutost zbog potencijalnog bezbednosnog rizika koji bi mogao da predstavlja za ostatak EU.

Szijjártó je izneo svoje komentare dok su Rumunija, Mađarska, Gruzija i Azerbejdžan pokrenuli zajednički projekat za postavljanje elektroenergetske mreže ispod Crnog mora sa ciljem da se poveća uvoz obnovljive energije u EU iz istočnog Kavkaza.

Projekat je odobren od strane lidera svake od četiri zemlje 2022. godine i dobio je zamah nakon ruske invazije na Ukrajinu i naknadnog porasta cena energije.

Ministri energije kažu da će projekat pomoći u jačanju energetske sigurnosti i smanjenju cena za potrošače, javlja Euronews.