Macronova igra visokih uloga: Francuska je na rubu demokratske propasti

Francuski predsjednik Emanuel Macron izviždan je u parlamentu zbog penzione reforme koju je pogurao bez da je zastupnicima dao pravo glasa.

Njegov prijedlog penzione reforme naišao je na mnogobrojna negodovanja i gurnuo Francusku na rub demokratije.

Opozicija tvrdi da je Macron porekao demokratiju gurajući reformu bez glasanja u parlamentu, a sindikati upozoravaju da je to jednako objavi rata.

Trending

Aleksandar Vučić sve očajniji: "E nećete, majčini sinovi, dok sam živ"

Sinoć su na trgu Place de la Concorde u Parizu izbili spontani protesti. Bilo je vatre, a demonstranti su se sukobili s policijom.

Uz povike "ostavka" iz opozicije, francuska premijerka Elisabeth Borne najavila je da će se njezina manjinska vlada pozvati na članak 49.3 francuskog ustava, prema kojem mogu zaobići glasanje.

"Ne možemo se kockati s budućnošću naših penzija. Ova je reforma nužna", rekla je.

Predsjednik Macron je navodno rekao ministrima na kriznom sastanku u Elizejskoj palači da su finansijski rizici preveliki da se reforma ne usvoji, piše Telegraph.

Des milliers de personnes sur la Place de la #Concorde actuellement #ReformeDesRetraites #NonALaReformeDesRetraites @LucAuffret pour @LibreQg pic.twitter.com/X0mEVcAssR

— QG le média libre (@LibreQg) March 16, 2023

Stranka tvrde ljevice Nepokorena Francuska kao i desničarska stranka Nacionalno okupljanje, kojoj pripada i Marine Le Pen, tvrde da će poduprijeti prijedlog za izglasavanje nepovjerenja vladi. Dođe li do toga, premijerka će vjerojatno dati ostavku a Macron bi mogao raspustiti parlament.

Ako to pak ne uspije, što je vjerojatniji ishod, opozicione skupine su obećale poništiti reformu podnošenjem žalbe ustavnom vijeću ili traženjem narodnog referenduma, za što je potrebna podrška petine parlamentaraca i desetine stanovništva s pravom glasa, a to je 4,87 miliona ljudi.

Macron penzionom reformom predlaže podizanje dobi za odlazak u mirovinu sa 62 na 64 godine do 2030. godine.

Naizgled bezazlena promjena, za koju Macronov tabor govori da je ključna kako bi se izbjegao kolaps sistema, izazvala je masovnu reakciju javnosti i sindikata. Dvije trećine Francuza podržava masovne proteste koji se događaju od početka januara.

Macron invokes Article 49.3 of the French Constitution, which allows the government to unilaterally pass any law without a vote.
Protests have already begun in parliament against Macron's decision. The deputies drowned out the speech of the Prime Minister with the anthem. pic.twitter.com/wIvdstPH5o

— Magdi Shalash (@magdishalash) March 16, 2023

Glasanje u parlamentu trebalo se dogoditi danas poslijepodne, no bilo je toliko neizvjesno da ga je premijerka Borne odlučila zaobići. "Ne možemo rizikovati propast nakon 175 sati parlamentarne rasprave", rekla je.

Sudbina prijedloga zakona bila je u rukama oko 60 zastupnika iz opozicione stranke Republikanci, no deseci njih su se odlučno protivili reformama.

Poraz vlade bio bi velik neuspjeh za Macrona, manje od godinu dana nakon što je osigurao svoj drugi predsjednički mandat. Macron je u srijedu navečer rekao da će dopustiti donjem domu parlamenta da glasa o tekstu, no nakon kriznih razgovora u četvrtak ujutro, promijenio je mišljenje.

Navodno je ministrima rekao da smatra kako su finansijski i ekonomski rizici preveliki da ne bi progurao reformu bez glasanja. Dodao je da će se demokratija poštivati, te da će se glasovati o nepovjerenju vladi.

Marine Le Pen njegovu odluku smatra priznanjem potpunog neuspjeha te poziva na ostavku premijerke Borne. "Pozivanje na članak 49.3 u posljednji trenutak izvanredan je znak slabosti. Ona mora otići", rekla je Le Pen.

France is on fire. Mass riots in response to Macron overriding the legislature. pic.twitter.com/LCny18guZT

— Ian Miles Cheong (@stillgray) March 16, 2023

Mathilde Panot, čelnica ljevičarske skupine Nepokorena Francuska, kaže da Macronov potez znači da ovaj zakon nema legitimiteta i da njegova upotreba označava zabrinjavajuću autoritarnu prekretnicu kod Macrona.

Odmetnuti republikanac Aurélien Pradel smatra da je odluka o zaobilaženju parlamenta znak da je Francuska na rubu demokratske propasti. Bilo je kritika i iz smjera Macronove stranke.

"Trebali smo prijedlog dati na glasanje. Dugujemo to opoziciji, onima koji su svoje neslaganje uvijek pokazivali na miran i dostojanstven način. Poraz ili pobjeda, to bi ipak bila demokratija" rekao je Eric Bothorel dodavši da osjeća nešto između razočarenja i ljutnje.

Ankete javnog mnijenja pokazale su da se osam od deset ljudi protivi donošenju zakona na ovakav način, dok sve veći broj ljudi gubi vjeru u francusku demokraciju, kaže stručnjak za javno mnijenje Antoine Bristielle.

Macronova se vlada već desetak puta u posljednjih nekoliko mjeseci pozvala na članak 49.3 kako bi se usvojio budžet i neki drugi zakoni, no ustavni stručnjaci ističu da je veoma neobično, čak i neregularno, ne staviti reformu ovakvih razmjera na glasanje.

17.03.23. 07:00

Neredi i haos na ulicama Pariza zbog Macronove kontroverzne odluke: Stotine uhapšenih

Sindikati su ranije upozorili da bi pribjegavanje ovom načinu potaknulo radikalnije proteste nakon višesedmičnih štrajkova i mirnih prosvjeda, piše Jutarnji.

Čelnik Socijalističke stranke Olivier Faure rekao je da bi moglo doći do nekontroliranog bijesa, a demonstranti okupljeni ispred parlamenta već su pozivali na generalni štrajk.