Ko su pripadnici i šta je Antifa? O njoj priča cijeli svijet

"Sjedinjene Američke Države proglasit će Antifu terorističkom organizacijom", objavio je američki predsjednik Donald Trump prošle nedjelje na Twitteru.

Trump, ali i mnogi drugi američki dužnosnici, uključujući šefa FBI-a Christophera Wraya, tvrdi da upravo ovaj radikalno lijevi pokret dijelom stoji iza nasilja i nereda koji su proizišli iz protesta zbog brutalnog policijskog ubojstva Afroamerikanca Georgea Floyda u Minneapolisu. 

Od Trumpove prijetnje proglašenjem Antife terorističkom organizacijom, što pravni stručnjaci uglavnom drže neozbiljnim i zakonski neprovedivim, termin Antifa došao je i do hrvatske obale - tačnije, do makarske rivijere, čije je ljepote Hloverka Novak Srzić hvalila na Facebooku "unatoč antifa kaosima i virusima", iako je pritom zamijenila Makarsku i Mozambik. 

Ime Antifa je, naravno, skraćena verzija termina antifašizam, odnosno antifašisti. Ovaj pokret odnosno subkultura - ili, preciznije, kontrakultura - prisutan je u zapadnoj Europi, a zatim i u SAD-u još od sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća.

Savremeni antifašistički pokret pojavio se paralelno s pojavom suvremenog neonacističkog pokreta u Europi i Sjevernoj Americi, prije svega u obliku subkulture takozvanih skinheadsa, odnosno njihovog neonacističkog krila, prenosi Index.

No Antifa svoje korijene vuče, naravno, iz originalnog antifašističkog pokreta, koji se na ulicama Njemačke, Italije i drugih država borio protiv originalnih nacista i fašista dvadesetih i tridesetih godina prošlog stoljeća. S izbijanjem Drugog svjetskog rata, ovi antifašisti, dobrim dijelom, ali ne isključivo komunisti, pokrenuli su oružanu partizansku borbu diljem okupirane Europe, uključujući takozvanu Nezavisnu Državu Hrvatsku. 

No to je, naravno, historija. Kakve veze s povijesnim antifašistima imaju mladići i djevojke koji se od glave do pete odjeveni u crno pojavljuju na američkim ulicama, s palicama, čak i kacigama i štitovima, bacaju molotovljeve koktele, cigle i petarde, tuku se s policijom i desničarima, razbijaju izloge i pale zgrade i automobile - ponekad policijske i korporativne, ali katkad i one običnih građana i malih obrtnika?

Prema svjetonazoru pokreta Antifa, oni se danas bore protiv fašizma, baš kao što su to radili partizani i lijevi radikali prije i za vrijeme Drugog svjetskog rata (World War II). A svojim taktikama i ciljevima uvelike izviru iz jednog drugog, šireg pokreta - onog anarhističkog i antiglobalističkog koji je prije dvadesetak godina stupio na scenu nasilnim prosvjedima protiv summita klubova G7 i G20, Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetskog ekonomskog foruma u švicarskom Davosu, među ostalim. 

Baš kao i oni, i Antifa se protivi fašizmu, nacionalizmu, rasizmu, seksizmu, homofobiji, kao i kapitalizmu, društvenoj nejednakosti i uništavanju okoliša radi profita. Štoviše, anarhistički Crni blok, koji je posebnu pažnju privukao neredima tijekom summita G20 u Hamburgu 2017., izgledom i taktikama gotovo je identičan Antifi, a vjerojatno su i njihovi pripadnici dobrim dijelom jedni te sti. 

Iste te godine i Antifa je svojim nasilnim prosvjedima privukla pažnju u Americi. Činjenica da je 2017. bila i prva godina Trumpovog mandata, naravno, nije slučajna, baš kao što nije slučajno da je takozvana alternativna desnica (alt-right), koja često koketira s neonacizmom, doživjela nevjerojatan uzlet za vrijeme predizborne kampanje 2016. i nakon izbora.

Ostatak teksta pročitajte OVDJE.