Kašmir: Regionalni sukob Indije i Pakistana prijeti da preraste u nuklearni rat

Pet indijskih vojnika ubijeno je u napadu u regiji Kašmir, duž granice s Pakistanom (3. oktobar 2016.).

To je samo dio izvještaja koji su došli iz regije Kašmir u posljednja dva mjeseca. "Krv, ubijanje, nasilje", to je svakodnevnica Kašmira već 69 godina. Jedna od neuralgičnih tačaka naše planete živi u stanju permanentnog sukoba.

Sve je počelo u januaru 1947. godine kada je, nakon skoro devet decenija, prestala postojati britanska Indija. Odlaskom Britanaca počinju žestoki sukobi oko crtanja novih granica. Zahvaljujući velikoj podršci Muslimanske lige, od dijelova britanske Indije, nastanjenih većinom muslimanima, nastala je nova država Pakistan. Ostatak teritorije bivše britanske kolonije pretvoren je u novu državu Indiju.

Novonastala država Pakistan sastojala se od dva nepovezana dijela – zapadnog i istočnog – međusobno udaljena 1.500 kilometara, između kojih je bila Indija. 

Kada su određene okvirne granice Indije i Pakistana odlučeno je da neke poluautonomne oblasti mogu same odlučiti o svojoj sudbini. Kašmir je jedna od tri kneževine koje su najduže odlučivale.

Osim većinski hinduističke regije Jammu i Ladakha (gdje su nekad budisti bili većina a danas ih je nešto manje nego muslimana) apsolutna većina stanovništva u ostalim dijelovima Kašmira su muslimani.

Budući da su članovi vladajuće dinastije bili hindusi, knez Kašmira odugovlačio je s odlukom, nadajući se da će dobiti nazavisnost ili barem autonomiju. Kada su sjevernu granicu Kašmira prešla naoružana propakistanska muslimanska plemena, maharadža Kašmira Hari Sing zamolio je Indiju za pomoć.

Nekoliko dana kasnije, kada je potpisan dokument o priključenju Kašmira Indiji, indijska vojska došla je na teritoriju Kašmira.

Pakistan se nije mirio s ovom odlukom i počeo je Prvi indijsko-pakistanski rat. Uz podršku Pakistana lokalne plemenske snage AZK (Azad Kašmira) preuzele su kontrolu nad sjeverozapadnim dijelom Kašmira. Godine 1948. ustanovljena je linija prekida vatre koja je podijelila Kašmir na sjeverni (pakistanski) i južni (indijski) dio, pri čemu su dvije trećine ostale u Indiji a jedna trećina pripala Pakistanu. 

Godine 1962. u konflikt se umiješala treća država – Kina – koja je ušla u oružani sukob s Indijom. Posljedica Kinesko-indijskog rata je kinesko zauzimanje regiona Aksai čime je smanjen indijski dio Kašmira. Dodatno, Pakistan je 1963. prepustio Kini neke dijelove svog Kašmira, i to one na koje je pretendirala Indija (Indija nikad nije priznala ovaj dogovor).  

Indija i Pakistan ponovo su zaratili 1965. godine, no uz posredovanje UN-a rat je završen bez pobjednika, potpisivanjem Taškentske deklaracije.

Početkom '70-ih istočni dio Pakistana, koji je vlast u Islamabadu totalno zapostavljala, počinje rat za nezavisnost. Indija staje na stranu separatista i 1971. godine izbija Treći indijsko-pakistanski rat. Indija odnosi pobjedu i pomaže nastanku nove države – Bangladeša (bivši istočni Pakistan).

Iako su nakon Trećeg indijsko-pakistanskog rata dvije zemlje uspostavile diplomatske i trgovinske veze, u Kašmiru i dalje vlada stanje "ni rata ni mira". Indijske i pakistanske snage razdvaja linija duga 1.200 km koja s proteže od Jammua  do Himalaja i ledenjaka Siechen na tromeđi Indije, Kine  i Pakistana.

Sukobljene strane stalno razmjenjuju vatru, udaljene jedna od druge negdje svega 50-ak metara, negdje i više od kilometra. Prije desetak godina otvorena su tri prelaza za ljude i robu, i to na samoj liniji razdvajanja, s tačnom satnicom otvaranja i zatvaranja kako bi ljudi mogli razmijeniti dobra i obaviti trgovinu.

Sukob Indije i Pakistana oko Kašmira sada ima veći značaj jer su obje države postale nuklearne sile. Od 1974. Indija posjeduje nuklearno naoružanje, dok je Pakistan svoju bombu testirao 24 godine kasnije. Koliko god to bizarno i okrutno zvučalo, "sreća u nesreći" je da sukobljene strane zasad razmjenjuju vatru i ubijaju jedni druge konvencionalnim oružjem…