Osvrt / Britanska uloga na Balkanu: Zašto se Boris Johnson okrenuo EU

22. 03. 2018. u 08:00:00 Radiosarajevo.ba

Shares: 75

Gdje se nalazi paradox Brexitske Britanije. Ovog ljeta, na samitu kojeg će organizirati Ministarstvo vanjskih poslova Velike Britanije u Londonu, ministar Boris Johnson bit će glavni zagovornik članstva zemalja Zapadnog Balkana u Europskoj uniji.

Država koja se sprema napustiti EU snažno će se zalagati da države sa Zapadnog Balkana: Bosna i Hercegovina, Kosovo, Makedonija, Albanija, Crna Gora i Srbija uđu u EU.

Država koja traži povratak kontrole nad sobom od Brisela, savjetuje drugima da predaju svoj suverenitet istoj toj superdržavi.

“Šta se ovdje zapravo dešava?”, pitaju se istraživači za odnose u Jugoistočnoj Europi sa Univerziteta u Oxfordu Adis Merdžanović i Othon Anastasakis u svojoj analizi obavljenoj na nezavisnom britanskom portalu The Conversation.

Londonski samit u julu ugostit će lidere šest zapadnobalkanskih zemalja kao i lidere Britanije, Njemačke, Italije, Francuske i Austrije.

Inicijativa Angele Merkel

To je dio takozvanog “Berlinskog procesa”, međudržavne inicijative koju je uvela kancelarka Njemačke Angela Merkel 2014. godine, čiji je cilj pomoć razvoj Zapadnog Balkana fokusirajući se na investicije, povezanost, infrastrukturu i regionalnu saradnju sa ultimativnim ciljem njihovog pridruživanja Europskoj uniji.

Do sada, kao dio procesa, osnovana je Regionalna kancelarija za saradnju mladih - Regional Youth Cooperation Office (RYCO) kako bi promovirala duh pomirenja i saradnje mladih u regionu kroz programe razmjene mladih.

Potpisan je i sporazum o rješavanju bilateralnih sporova. Također, govori se o ekonomskoj zoni Zapadnog Balkana, gdje bi se roba, usluge, investicije i kvalificirani radnici mogli kretati bez prepreka.

Berlinski proces uključuje, sa strane Europske unije, pet najjačih zemalja članica. Svakog ljeta, lideri pet najjačih zemalja Europske unije, sastaju se sa liderima šest zapadnobalkanskih zemalja, kako bi reafirmirali njihovu posvećenost europskim integracijama.

Također, na sastancima se nastoje privući investicije, a neki političari iskoriste skup i da se slikaju sa svojim porodicama, koje tamo povedu.

Sada, kada su se lideri zemalja Zapadnog Balkana 2014. godine posvetili integracijama, Britanija će biti domaćin samit i imat će priliku pokazati šta može ponuditi u europskim odnosima bez obzira na Brexit.

Nakon svega, svaki domaćin ima izmjenjenu agendu koja uključuje njihovu vlastitu ekspertizu. U Beču, prije tri godine, radilo se na jačanju civilnog društva, u Parizu prije dvije godine govorilo se o klimatskim promjenama. Prošlogodišnji samit u Trstu govorilo se o vladavini zakona i borbi protiv korupcije.

Složen balans

Bez obzira na neizbježan izlazak iz Europske unije, Britanija i dalje ima korisnu ulogu u Berlinskom procesu. To uključuje eksperzite u oblasti sigurnosti kao snažna vojna sila i snažna članica NATO-a.

Geopolitika postaje izuzetno važna za vanjsku politiku Europske unije, a Zapadni Balkan trenutno je najranjiviji dio kontinenta.

Iz sigurnosne perspektive, region je visoko izložen rizicima na periferiji Europe.

Sigurnosni rizici u region uključuju generički strah od povratka ratova iz 1990-tih među nekim post-jugoslovenskim držvama, prijetnja od islamskog fundamentalizma, uspon organiziranog kriminala, te geopolitička i geo-ekonomska utrka između Kine, Rusije i Turske.

Također, postoje bileteralne nesuglasice oko bivših jugoslovenskih republika od neriješenog pitanja granice, što je i dio nekih međunarodnih arbitraža, pa tu je i pitanje stabilnosti. Nijedna od zemalja nije prijetila drugoj upotrebom sile da bi riješila probleme, ali svaka sigurnosna pomoć koja dolazi iz inostranstva jednoj zemlji odmah kod susjedne zemlje stvara antagonizam.

“Fokusirajući se previše na pitanja sigurnosti lideri zapadnobalakanskih zemalja mogu naštetiti političkom progresu. Ljudi u regiji vide sve veći nazadak u demokratiji”, napominju autori analize.

S obizrom na to da je Dom lordova u svom izvještaju napomenuo da postoji ozbiljan problem da je odgovorno upravljanje i vladavina zakona potkopana jer se zemlje okreću autoritativnim vođama sa nacionalističkim politikama.

Human Rights Watch također je izvjestio da većina zemalja u regiji još uvijek ima ozviljan problem podizanja nivoa ljudskih prava.

Nazadak liberalnih politika

Sigurnost je već dugi niz godina primarni problem na Zapadnom Balkanu. Sadašnje vlasti na zapadnom Balkanu ocijenjene su kao “stabilitokratija”, a njima je taj status osigurao da oni uživaju u autoritativnoj vladavini.

Kao rezultat toga, liberalne politike, napravljene tokom 2000-tih godina, su nazadovale i urušile su se.

Sigurnosna agenda treba promovirati “Sveto trojstvo” - demokratiju, ljudska prava i vladavinu zakona u političkoj transformaciji, što je potrebno da se stvori sigurnost i stabilnost regije.

Najveći izazov za Johnsona i Ministarstvo vanjskih poslova Velike Britanije bit će kako pronaći efikasnu saradnju sa Europskom unijom koja će uključiti zemlje Zapadnog Balkana u europsku porodicu baš u ono vrijeme kada istu tu Europsku uniju napušta Velika Britanija.

NEMA KOMENTARA