BiH jedina u Europi bez popisa poljoprivrede: Godišnja šteta do 50 miliona eura

U skladu s EU regulativom o poljoprivrednim popisima ovakvu vrstu analize poljoprivrednih dobara BiH bi trebala realizirati do 2020/21. godine, kada je planirano da se uradi novi i u zemljama Eu.

Ipak, problem nastaje u neslaganju entitetskih i državne agencije za statistiku, koji su nadležno za ovaj popis.

"Agencija za statistiku BIH, u saradnji s entitetskim zavodima za statistiku prati aktivnosti i učestvuje na sastancima Eurostata u vezi s pripremom sljedećeg popisa poljoprivrede. Prate se i razmatraju modaliteti za prikupljanje podataka, koji će se koristiti u EU, kako bi se pronašao adekvatan model u BiH, ali preduslov je definiranje legislativnog okvira. Sve tri statističke institucije u BiH slažu se da je popis izuzetno važan projekt i stavljaju ga u vrh prioritetnih aktivnosti, međutim nema zajedničkog stava statističkih institucija u BiH po pitanju legislativnog okvira", istaknuo je za Radiosarajevo.ba direktor Agencije za statistiku Velimir Jukić. 

Kako nam je pojasnio ove statističke institucije ne mogu da se slože oko načina reguliranja ovog popisa, jer Agencija za statistiku BiH i Federalni zavod za statistiku preferiraju da to bude kroz Zakon o popisu poljoprivrede, dok Zavod za statistiku Republike Srpske smatra da zakon nije potreban nego da se regulacija može ostvariti i drugim aktima.

"Ipak, unatoč svemu. statističke institucije u BiH intenzivno rade na rješenju ovog važnog pitanja s ciljem da se popis poljoprivrede u BiH provede 2020/21 godine. Do sada je urađeno nekoliko važnih aktivnosti. U sklopu IPA 2007 projekta u jednoj od komponenata projekta statističke institucije su implementirale Pilot popis poljoprivrede u oktobru 2010. godine na uzorku od 1.000 porodičnih poljoprivrednih gazdinstava. Kreiran je i detaljni nacrt upitnika koji se sastoji od 16 stranica, a koji se treba ažurirati s novim FAO (Organizacija za prehranu i poljoprivredu) preporukama usklađenim sa Svjetskim programom za poljoprivredni popis 2020/21 i nadolazećom EU regulativom IFS (Integracija istraživanja farmi) koja se očekuje u ovoj, 2018. godini", dodao je Jukić. 

Inače, popis poljoprivrede je sveobuhvatno statističko istraživanje o strukturi farme za svako pojedinačno gazdinstvo, bez obzira na status ili oblik poslovnog organiziranja. Obuhvata sve, od pravnih lica do porodičnih gazdinstava, te na jedno mjesto skuplja podatke o zemljištu (po kulturama), vrstama i kategorijama stoke, raspoloživoj mehanizaciji i radnoj snazi, navodnjavanju, objektima za uzgoj životinja, pesticidima i đubrivima, te indikatorima ruralnog razvoja i pristupa državnoj i EU pomoći.

Sve ove podatke, budući da je u BiH poljoprivreda jedan od najvažnijih sektora ekonomije, koristit će poljoprivrednici, ali i brojne institucije i organizacije, od ministarstava do nevladinih organizacija. Trenutno BiH posjeduje samo podatke zasnovane na procjenama općinskih nivoa vlasti, a posljednjih sveobuhvatni popis poljoprivrede u BiH je proveden 1960. godine, zbog čega se i poljoprivrednici nalaze u brojnim problemima.

"To donosi sve ono što je negativno u poljoprivredi. Država uopće ne vodi računa o svojoj proizvodnji hrane, o svojim poljoprivrednicima i generalno o poljoprivredi. Mi se prema EU ne možemo kretati bez tog popisa, a ništa se ne čini prema tom pitanju, te je to sramota države i problem u svemu, ali i sramota ljudi od struke. Ne zna se s čime raspolažu dva entiteta i Distrikt Brčko, a tačne podatke ne posjeduje niko", smatra predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo.

Ističe i kako je, zbog ovih nedostataka našoj zemlji pričinjena višemilionska šteta tokom godina, te da će do 2020/21. godine kada se planira novi popis u cijeloj Europi, biti izgubljene još desetine miliona eura pomoći i grant sredstava.

"Štetu mi trpimo već od 2009. godine, zbog nepostajanja zajedničke Strategije ruralnog razvoja koja je usvojena pred nove godine. Od tada do danas mi smo svake godine izgubili između 30 i 50 miliona eura prihoda, iz europskih grant sredstava, IPA fondova. Sve to zbog neke nesposobnosti vlasti, nekog inata, zbog čega se stvara ogromna šteta", zaključio je Bićo.