"Božja vojska" krenula prema Teksasu: Konvoj kamiona želi zaustaviti ulazak migranata u SAD
Dvostranački pregovarači u američkom Senatu objavit će u petak, 2. februara, dugoočekivani, politički senzitivan sporazum o zaustavljanju prelazaka migranata preko granice SAD-a i Meksika, kako bi se sljedeće sedmice glasovalo o prijedlogu zakona koji bi ujedno omogućio pružanje nove pomoći za Ukrajinu i Izrael.
Ali taj zakonski prijedlog već se suočava sa značajnim protivljenjem republikanaca u Senatu i Zastupničkom domu koji su na strani Donalda Trumpa, favorita za republikansku predsjedničku nominaciju
Senatorica Kyrsten Sinema, jedna od troje dvostranačkih pregovarača koji su mjesecima radili na dogovoru o granici, izjavila je da će sporazum na kojem rade okončati praksu puštanja migranata uhvaćenih u ilegalnom prelasku granice, pružiti hitnu ovlast za zatvaranje granice i obnoviti sustav azila u SAD. "Mijenjamo politiku dramatično", rekla je ta nezavisna senatorica iz Arizone.
Titove brigade lopatom izgradile 242 km pruge za 7 mjeseci, vlast danas ne umije popraviti 80 metara
Trump je pozvao zakonodavce da odbace svaki dogovor uoči predsjedničkih izbora u novembru, koji će odrediti kontrolu nad Bijelom kućom i Kongresom. Čelnik većine u Senatu, demokrat Chuck Schumer najavio je da će se prvo glasovanje Senata o dodatnom paketu pomoći održati najkasnije sljedeće srijede.
"Ne možemo jednostavno bježati od svojih odgovornosti samo zato što je zadatak težak. Ovi izazovi na granici i Ukrajini i Bliskom istoku jednostavno su preveliki", kazao je Schumer u Senatu, poručivši da će tekst zakonskog prijedloga biti obavljen najkasnije u nedjelju.
Haos na američko-meksičkoj granici, migranti požurili u SAD prije zabrane azila
Predsjednik Joe Biden zatražio je od Kongresa u oktobru da odobri prijedlog zakona o hitnoj potrošnji od 106 milijardi dolara, uključujući 61 milijardu dolara za Ukrajinu i 14 milijardi dolara za Izrael. Taj je zahtjev zaustavljen insistiranjem republikanaca da se veže uz promjene u useljeničkoj politici.
Granica SAD-a i Meksika glavno je pitanje za republikance, s rekordnim brojem migranata uhvaćenih u ilegalnom prelasku u SAD otkako je Biden preuzeo dužnost 2021. godine. Američka granična patrola uhapsila je oko 2 miliona migranata na granici u 2023., što je slično rekordnom broju tokom prve dvije godine Bidenovog mandata.
Imigracija je također druga najveća briga za Amerikance, prema anketi Reuters/Ipsos objavljenoj u srijedu. Oko 17 posto ispitanika reklo je da je to njihova najveća briga, što je nagli porast u odnosu na decembar.
Schumerova najava uslijedila je dan nakon što je predsjednik Predstavničkog doma, republikanac Mike Johnson bacio sumnju na budućnost bilo kakvog postizanja sporazuma u Senatu o granicama, rekavši da Bidenu nisu potrebni novi zakoni za rješavanje problema. "Prema onome što smo čuli, ovaj takozvani dogovor ne uključuje transformacijske promjene politike koje su potrebne da bi se zapravo zaustavila granična katastrofa", rekao je Johnson.
Ali neki se republikanci protive kolegama iz svoje strankee koji su napali zakon ne znajući što je u njemu. "Postoje neki u Senatu i Zastupničkom domu koji to očajnički pokušavaju sabotirati", rekao je novinarima zastupnik Dan Crenshaw, republikanac iz Teksasa, sugerirajući da je slijepo republikansko protivljenje uglavnom usmjereno na to da se ne pomogne Bidenu da izbjegne problem imigracije na izborima u novembru.
"Čine da se čini kao da smo mi ostali protiv zakona. Ali to jednostavno nije istina. Želim osigurati granicu. To sam rekao svojim biračima da ću učiniti", dodao je Crenshaw.
Veliki migrantski karavan krenuo prema SAD-u, Washington očekuje se pritisak na granici
Prema Teksasu ide konvoj kamiona
Prema Teksasu je krenuo konvoj kamiona nazvan 'Take our border back' ('Vratimo našu granicu'), a najavili su da će na proteste 3. februara doći najmanje 700.000 ljudi. Organizatori konvoja su u ponedjeljak krenuli iz Virginije i tokom noći se zaustavili na Floridi, gdje su prikupili još ljudi da im se pridruže u pokušaju da potaknu administraciju predsjednika Joea Bidena da poduzme neke mjere u vezi s graničnim pitanjima.
New York Post je u utorak ujutro snimio fotografije na kojima se vide kombiji i kamioni koji se pridružuju rastućem konvoju u Jacksonvilleu na Floridi, koji se sprema krenuti kroz Alabamu, Mississippi i Louisianu prema Quemadu u Texasu, u blizini granične sigurnosne tačke Eagle Pass.
"Mi smo samo obični građani, farmeri, rančeri, umirovljeni policajci. Nismo neki ludi teoretičari zavjere. Bit će ovo mirno okupljanje Amerikanaca svih političkih klasa i svih etničkih pripadnosti. Imamo kamiondžije, roditelje, motocikliste... Kad bi ljudi mogli dovesti konje, učinili bi i to. Znam da govorimo o cifri od 700.000 ljudi, a možda će biti i više od toga", rekla je organizatorica Kim Yeater za New York Post.
Još jedan konvoj kreće iz Kalifornije u Arizonu, još jedno područje na kojem su migranti stalno preplavljivali granicu.
Yeater ističe da se njihova skupina, odnosno 'Božja vojska', kako su se prozvali, ne protivi migraciji u SAD-u, ali tvrdi da su stvari izmakle kontroli te da je više od 2,4 miliona ljudi došlo na južnu granicu u protekloj godini, od čega je samo u decembru bilo njih 300.000.
"Posvuda su otvorena vrata. Postoje ogromni otvori koji se moraju zatvoriti kako bi se osigurala naša granica. Želimo zajednički stav kako bismo osigurali naše granice. Naš cilj je usmjeriti pozornost na otvorene granice i educirati Amerikance o neposrednim opasnostima za sve nas", dodala je.
[twitter]https://twitter.com/DonaldTNews/status/1751250255209808204[/twitter]
"Mi smo za sigurne i legalne migracije, provjeru ljudi koji dolaze. Imamo mame čija su djeca umrla od fentanila. Imamo jednu majku čije je dijete ubio migrant koji je više puta prelazio granicu. Jučer je bila na groblju, na dan kada je trebao biti rođendan njezina djeteta", kaže Yeater.
Istaknula je i da se ne radi o političkom događaju jer 'ovo nije desno ili lijevo pitanje'.
"Mi smo samo ljudi koji govore da treba zaštititi naš dom. Svaki govor mržnje, rasizam, ometanje, provokacije i infiltriranje neće biti dopušteni", dodala je.
Teksas spominje otcjepljenje
Podsjetimo, Sjedinjene Američke Države se trenutno suočavaju s ozbiljnom ustavnom krizom, a središte sukoba je postavljeno u vezi s granicom Teksasa i Meksika.
Guverner Teksasa, republikanac Greg Abbott, odlučio je postaviti žilet žicu na granicu zbog velikog broja ilegalnih ulazaka. Međutim, Vrhovni sud naredio je da se žica mora ukloniti. Abbott tvrdi da će se suprotstaviti federalnim snagama ako bude potrebno, a podržava ga još 25 republikanskih guvernera koji su spremni pružiti vojnu podršku Teksasu.
Ova situacija mogla bi snažno utjecati na odnose između savezne vlade i država te ima potencijal ozbiljno utjecati na izbornu godinu demokrata Joea Bidena. Vrhovni sud je naglasio da savezna vlada ima ovlasti ukloniti žilet žicu, ali Abbott tvrdi da će pojačati državnu patrolu na granici.
Some Texans are talking about seceding from the U.S. because of the border. If they did that, they would lose $68 billion in federal aid, social security, and DEMs would gain permanent control of the House and Senate.
— Really American 🇺🇸 (@ReallyAmerican1) February 1, 2024
Stop threatening us with a good time, Texas. pic.twitter.com/H7waK5Rl62
Advokat za imigraciju Jaim Vaquez tvrdi da smo svjedoci nezapamćenog sukoba na granici, koji testira temelje SAD-a i ovlasti Vrhovnog suda.
Sadašnji položaj dovodi do sukoba između savezne vlade i republikanskih guvernera koji tvrde da Teksas ima pravo na samoobranu.
Očekuje se da će pitanje ilegalne imigracije, koja je dosegnula kriznu točku s rekordnih 300.000 ilegalnih ulazaka prošlog mjeseca, imati ozbiljan utjecaj na politiku i predsjedničke izbore.
Teksas, poznat i kao "buntovnik" SAD-a, često se spominje u kontekstu otcjepljenja, a posljednji put to se dogodilo u decembru. Zagovornici otcjepljenja Teksasa tada su vjerovali da mogu odnijeti pobjedu.
Teksaški nacionalisti već godinama zagovaraju održavanje referenduma o secesiji Teksasa, uprkos činjenici da Ustav SAD-a ne dopušta otcjepljenje od države. Teksas se odvojio od Meksika 1836. i proveo je devet godina kao vlastita nacija prije nego što je postao savezna država Sjedinjenih Američkih Država.
Također se odvojio od SAD-a 1861. prije nego što je ponovno primljen nakon završetka Građanskog rata 1870.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.