Vojislav Šešelj osuđen na 10 godina zatvora, kaznu već odslužio

Tačnije, ranija oslobađajuća presuda Pretresnog vijeća suda u Haagu djelimično je poništena, prema tačkama u kojima se Šešelj tereti za zločine protiv čovječnosti. Ipak, znakovito je da je oslobođen optužbi za udruženi zločinački poduhvat, no uz napomenu da jesu bili napadi u Hrvatskoj i BiH, zbog čega mu je ukinuta oslobađajuća presuda.

Sud je Šešelju ukinuo oslobađajuću presudu za podsticanje progona, prislino raseljavanje, deportacije i druga nehumana djela, kao i za činjenje progona i kršenje prava na bezbjednost kao zločina protiv čovječnosti.

Na početku izricanja presude predsjednik Žalbenog vijeća MMKS-a Theodor Meron podsjetio je na historijske podatke iz ratnog razdoblja na području, te na tačke optužnice kojima se Vojislav Šešelj tereti. Također, podsjetio je i da je oslobođen pred Pretresnim vijeće MKSJ-a.

Istaknuo je i kako je Žalbeno vijeće odbilo brojne prigovore Šešelja na ovo suđenje, nakon čega je pročitao cjelokupnu žalbu optužbe, te konstatacije da je Pretresno vijeće nekoliko puta pogriješilo u vezi s odlukama o tačkama optužnice i zločinima koji se stavljaju na teret Šešelju.

"Djelimično ukidamo oslobađajuću presudu izrečenu Vojislavu Šešelju, za činjenje zločina protiv čovječnosti, te ga osuđujemo po tri tačke optužnice, među kojima su progon, kršenje prava na bezbjednost, prisilno raseljavanje i deportaciju. Izričemo mu kaznu od 10 godina zatvora, uz napomenu da je Šešelj kaznu već odslužio", istaknuo je na kraju suđenja sudija Meron.

Tokom dana, sam Šešelj nekoliko puta je poručio kako ga presuda ne interesuje te da će prespavati njeno izricanje, a u jednom trenutku je i zaprijetio traženjem odštete ukoliko bude donesena osuđujuća presuda, o čemu možete čitati pod naslovom: ICTY / Šešelj: Ako mi potvrde oslobađajuću presudu tražit ću 14 miliona eura odštete!

Dodatno, možete pročitati i ispovijest jedne od žrtava Vojislava Šešelja, čiji članovi porodice su ili ubijeni ili silovani tokom ulaska "Šešeljevaca" u Bijeljinu.

Podsjećamo, ova presuda došla je nakon što je Pretresno vijeće Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u svojoj presudi 31. marta 2016. godine oslobodio Vojislava Šešelja po svih devet tačaka optužnice.

Šešelj je bio terećen po tri tačke optužnice za zločine protiv čovječnosti (progon, deportacija i nečovječno postupanje) i po šest tačaka optužnice za kršenja zakona ili običaja ratovanja (ubistvo, mučenje i surovo postupanje, bezobzirno razaranje, uništavanje ili hotimično nanošenje štete ustanovama namenjenim religiji ili obrazovanju, pljačkanje javne ili privatne imovine) za koje je navedeno da su počinjeni otprilike od augusta 1991. do septembra 1993. protiv nesrpskog stanovništva Hrvatske, Bosne i Hercegovine (BiH) i pokrajine Vojvodina u Republici Srbiji.

Prema optužnici, Šešelj je bio optužen da je neposredno izvršio, podsticao i pomagao i podržavao izvršenje tih krivičnih dela, uključujući putem učestvovanja u udruženom zločinačkom poduhvatu (UZP) čija je svrha bila trajno uklanjanje većine hrvatskog, muslimanskog i drugog nesrpskog stanovništva iz dijelova Hrvatske, BiH i Vojvodine u Srbiji.

Pretresno vijeće MKSJ-a izreklo je Šešelju oslobađajuću presudu po svim tačkama optužnice, odlukom većine sudija po osam tačaka i jednoglasnom odlukom po jednoj tački.

Većina sudija, uz suprotno mišljenje sudije Lattanzi, konstatovala je da tužilaštvo nije dokazalo postojanje zločinačkog cilja, pravnog uslova za UZP.

Suđenje je počelo 27. novembra 2006. pred MKSJ-om, a ubrzo poslije toga postupak je bio odgođen zbog zdravstvenog stanja Šešelja.

Tužilaštvo Mehanizma je 2. maja i 29. augusta 2016. podnijelo svoju najavu žalbe protiv prvostepene presude MKSJ-a pred Mehanizmom, a 29. augusta iste godine je dostavilo javnu redigovanu verziju svog žalbenog podneska. Šešelj se nije žalio na prvostepenu presudu. Žalbeno vijeće Mehanizma 13. decembra 2017. saslušalo je usmene argumente u žalbi koju je uložilo tužilaštvo.