Crnogorci masovno traže azil u Njemačkoj

Anadolija
Crnogorci masovno traže azil u Njemačkoj
Donja Saksonija, jedina je pokrajina u Njemačkoj, gdje državljani Crne Gore mogu podnijeti zahtjev za azil. Upravo u toj pokrajini prošle godine je zabilježeno čak 3.142 zahtjeva crnogoraca koji žele život nastaviti u Njemačkoj, prenosi Anadolija.

Prema statistici ove njemačke pokrajine, Crna Gora je u 2015. godini bila druga prema broju predatih zahtjeva u ovom dijelu Njemačke, odmah iza tražioca azila iz Sirije, saopšteno je danas na okruglom stolu „Ekonomske emigracije u EU-uzroci i posljedice“, koji je održan u Podgorici.

Trend iseljavanja iz Crne Gore, posebno sa sjevera, donekle je zaustavljen u 2016. godini. Učesnici na današnjem okruglom stolu saglasni su da su dominantni razlozi za iseljavanje socio-ekonomska situacija i nivo nezaposlenosti.

Momčilo Radulović, predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori, kazao je da iako dosadašnji statistički podaci pokazuju da se ovaj trend značajno smanjio u 2016. godini, uzroci i posljedice ovakvih kretanja stanovništva i to primarno sa sjevera Crne Gore moraju biti ispitani i adresirani, kako bi se potencijalno novi talasi spriječili.

„Talas ljudi koji su tražili azil u nekoj od zemalja EU dostigao je vrhunac u 2015. godini. Problem je ako crnogorski poljoprivrednik, koji ima stado od 300 ovaca, sve to rasproda, ne bi li otišao u Njemačku da traži azil. Pravi problem je ustvari kada se on vrati u Crnu Goru, kada shvati da je odlazak i traženje azila bila prevara. To je problem cijelog društva“, rekao je Radulović.

Boris Marić, ministar rada i socijalnog staranja Crne Gore smatra da je proces iseljavanja stanovništva Crne Gore, posebno sa sjevera prisutan već nekoliko godina, i nakon talasa iseljavanja tokom 90-tih godina prošlog vijeka.

„Posebno je zabrinjavajuće što ovaj trend nije zaustavljen. Dodatno je problematično što se o ovoj temi ne govori dovoljno, ne postoje precizni podaci. Statistički pokazatelji su da je u Crnoj Gori evidentirano 64.000 građana koji koriste neku vrstu pomoći, a od uvođenja informacionog sistema socijalnog staranja imamo blizu 190.000 građana koji su se zahtjevom obratili i tražili neki vid pomoći, dok zahtjevi za jednokratnu pomoć stižu svakodnevno. Broj korisnika se ne smanjuje, već stižu svakodnevno. Ovo znači da je skoro trećina crnogorskih građana u stanju socijalne potrebe“, mišljenja je Marić.

Fiona McCluney, šefica kancelarije UNDP-a u Crnoj Gori vjeruje da su socio-ekonomska situacija i nivo nezaposlenosti, mogući razlozi migracija iz Crne Gore.

„Ljudi se sele, jer žele dobro obrazovanje za svoju djecu. Zatim nesigurnost u budućnost, u ekonomski razvoj. To su sve faktori koji utiču na ljude“, poruka je McCluney. 

 

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Povezano

/ Najnovije