Tužilaštvo traži "gornju kaznu" za Šešelja

Tužilaštvo Haškog tribunala zatražilo je zatvorsku kaznu za lidera SRS-a Vojislava Šešelja zbog nepoštovanja suda, navodeći da bi primjerena bila "gornja kazna" predviđena za ovu vrstu krivičnog djela.

Haški tribunal za nepoštovanje suda može izreći maksimalnu zatvorsku kaznu od sedam godina, novčanu kaznu do 100.000 eura ili obje kazne istovremeno.

Brus Mekfarlen, koji je nastupao u svojstvu prijatelja tužilaštva, nije precizirao kolika bi trebalo da bude kazna, ali je zahtjev da sud Šešelju izrekne oštru zatvorsku kaznu, obrazložio tvrdnjom da u najnovijoj knjizi optuženog, koja je objavljena krajem 2007. godine, "postoje elementi na osnovu kojih je moguće identifikovati" tri zaštićena svjedoka.

On je naveo da je Šešelj smišljeno dao uputstva saradnicima koji su bili njegova "produžena ruka" da se nigdje u knjizi ne navode pseudonimi, ni imena zaštićenih svjedoka haškog tužilaštva.

Mekfarlen je rekao da se njihova imena mogu ipak naći u nekim dokumentima i dodao da su u knjizi objelodanjeni i dijelovi izjava zaštićenih svjedoka.

Mekfarlen se pozvao i na izjavu Šešelja koji je priznao da onaj ko je inteligentan, ako se dobro potrudi može otkriti imena svjedoka.

Prema riječima Mekfarlena, o motivaciji optuženog da objavi spornu knjigu govore njegove izjave da je ponosan na spornu knjigu i zadovoljan što je rasprodata zahvaljujući ovom procesu.

Tužilac je istakao da ovaj predmet od ostalih u procesima za nepoštovanje suda izdvaja to što je "optuženi pokušao da zamaskira identifikaciju svjedoka kako bi izbjegao krivičnu odgovornost".

Na zahtjev haškog tužilaštva, optužnica protiv Šešelja za nepoštovanje suda podignuta je 21. januara ove godine. Šešelj se na prvoj statusnoj konferenciji 6. maja izjasnio da nije kriv, dok je 7. maja tražio da se sporna knjiga od 1.200 stranica prevede u cjelini i uvrsti u spise predmeta, što je sudsko vijeće danas prihvatilo.

Sudsko vijeće usvojilo je i sva dokumenta i dokaze koje je predložilo tužilaštvo, čemu se optuženi nije usprotivio, što je znatno ubrzalo ovaj postupak, a nijedna od strana nije na suđenje izvodila svjedoke.

Šešelj se 24. februara 2003. dobrovoljno predao Haškom tribunalu, a na početku ovog procesa predstavio se kao "profesor univerziteta i haški optuženik s najdužim pritvorom u istoriji" tog suda.

Optužnica lidera radikala tereti za protjerivanje hrvatskih civila iz vojvođanskog sela Hrtkovci i zločine nad nesrpskim stanovništvom u Hrvatskoj i BiH za vrijeme rata 1991/1993. godine.

rtrs/radiosarajevo.ba