Stručnjaci usporedili stanice krvi ljudi koji su bili zaraženi koronom, cijepljeni ili oboje

Moćni čuvari našeg imunološkog sistema, T stanice nastale nakon cijepljenja slabije prepoznaju nove varijante koronavirusa nego one koje su nastale nakon preboljenja COVID-19.

Ipak, kad prepoznaju neku od novih varijanti, T stanice nastale nakon cijepljenja učinkovitije se rješavaju "uljeza", pokazala je studija naučnika sa Sveučilišta u Rijeci objavljena u uglednom časopisu Cell Reports.

Studija riječkih znanstvenika rezultat je istraživanja u sklopu projekta koji financira Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ).

Trending

Brza reakcija spasila život: GSS Cazin iz nabujale Une spasio ribolovca

Rasprava o tome je li u odbrani protiv koronavirusa jača imunost nastala poslije preboljenja ili nakon cijepljenja vodi se od početka 2021. godine kada je počela široka distribucija cjepiva protiv COVIDA-19. U raspravama se dosad puno pozornosti pridavalo tome kakav je odgovor antitijela na infekciju, no manje se zna o memoriji T stanica usmjerenoj protiv koronavirusa.

Stoga je tim riječkih naučnika pod vodstvom dr. Felixa Wensveena odlučio istražiti postoje li razlike u memoriji T stanica nastaloj nakon infekcije koronavirusom, cijepljenja ili oboje.

"U saradnji s timom izv. prof. Đurđice Cekinović Grbeša iz KBC Rijeka koristili smo stanice krvi ljudi koji su bili zaraženi, cijepljeni ili oboje šest mjeseci nakon zadnjeg izlaganja antigenu tj. dijelu virusa. Radili smo nekoliko vrsta analiza", rekao je Felix Wensveen, vanredni profesor na Medicinskom fakultetu u Rijeci.

Istraživanja na stanica u kulturi pokazala su da cijepljenje i infekcija stvaraju podjednako snažne T stanice. Naučnici su, također, spoznali da je "raznolikost" T stanica nastalih nakon infekcije veća, što znači veću sposobnost prepoznavanja virusnih mutanata. No, dr. Inga Kavazović, koja je napravila najveći dio eksperimentalnog rada, zaključila je da su istraživanja na stanicama u kulturi ograničena pa je razvila "humanizirani model miša".

"Riječ je o životinji koja je genetski modificirana na takav način da sama nema imunološki sustav. U ove životinje možete presaditi ljudske stanice, a da one ne budu odbačene. Kao rezultat toga, njihov je imunološki sistem ‘humaniziran‘. U ovom smo slučaju transplantirali T stanice naših pacijenata, dajući im T stanice specifične za koronavirus. Te smo životinje naknadno zarazili virusom koji je sadržavao mali dio koronavirusa kako bismo vidjeli kako te stanice reagiraju – pojasnio je Wensveen, Pokazalo se da su T stanice cijepljenih ljudi snažnije od onih koji su preboljeli COVID što je bilo pomalo iznenađujuće. No, najboljim "čuvarima" pokazale su T stanice osoba koje su i preboljele COVID, a zatim su cijepljene.

"Kada su ljudi cijepljeni nakon prethodne infekcije, dobili su najbolje iz oba svijeta: ‘opseg‘ je bio veći, ali su također u našem modelu humaniziranog miša bili moćni proizvođači citokina, imunološkog hormona koji je bitan za sposobnost borbe protiv infekcije. Ovo naglašava važnost docjepljivanja", istaknuo je Wensveen, nizozemski je znanstvenik koji je svoju karijeru u Amsterdamu zamijenio životom i radom u Rijeci.