Što je previše previše je: Cijena kugle sladoleda na hrvatskoj obali je nevjerovatna

Nedavno su hrvatski mediji pisali o cijenama sladoleda u centru Splita, koje su se kretale od 10 do maksimalnih 15 kuna, što je duplo više nego prije sedam godina.

Mnogi su u komentarima pisali da su takve cifre uvjetovane tržištem, poskupljenjem nabave, vode i struje te visokim kirijama, pritom ističući da i "ugostitelji moraju preživjeti" i predlagali kritičarima da, ako se uopšte usude, sami otvore slastičarnu i na svojoj koži osjete kako je u pitanju krvavi posao.

Od tada nisu prošla ni dvije sedmice, a još su se tri nova poduzetnika odlučila ući u "mračni rudnik sladoledarenja".

Trending

Hrvati trojkama zasuli koš BiH: Zmajevi izgubili prvi od dva ključna meča za odlazak na Eurobasket

Koliko je u pitanju neprofitabilan pothvat najbolje oslikava Domaldova ulica u Splitu kojoj se, u svega dvadesetak metara, između dvije postojeće pašticerije sada smjestila - i treća. 

Ona potražnju zadovoljava najvišim cijenama dosad ikad viđenima u ovom gradu, a koje se kreću od 13 (oko 3 KM) za malu i 18 (skoro 5 KM) za veliku porciju u čašici s raznim dodacima...

Što se tiče običnih kugli, i tu imamo novog rekordera. To je jedna slastičarna na vrhu Bosanske ulice, gdje ćete platiti 16 kuna (oko 4 KM) za njihov osvježavajući užitak napravljen bez glutena, umjetnih aroma i pojačivača okusa.

"Mi smo svjesni da naše cijene nisu za domaće. Ali, šta ćete, turisti su to spremni iskeširati", objašnjava nasmijana prodavačica.

Sigurno je da (pre)napumpane cijene kirija (od kojih šačica profitira, a većina Splićana ne može priuštiti ni, primjera radi, kuglicu sladoleda) diktiraju i to da ćete za tri kugle sladoleda izdvojiti skoro 50 kuna, kao i da ugostitelji trebaju namiriti zimski period u kojem poslovni promet u sladoledarnicama skoro pa ni ne postoji.

Jasno, ovakve okolnosti diktiraju trenutni koncept sezonske stihije i grabeži te samo potvrđuje da jedna kugla sladoleda, kojom god tehnikom ona bila opjevana, sadržajno ne vrijedi ni približno toliko.

Ipak, a kako tržište nalaže, proizvod košta samo onoliko koliko je kupac to spreman platiti. Isto vrijedi i u suprotnom smjeru, nešto vrijedi upravo onoliko za koliko ga je neko spreman prodati.

Mi smo, eto, svoj grad prodali za kuglicu sladoleda od 16 kuna koja, kažu prodavači, nije za nas, piše Slobodna Dalmacija.