Predsjednik Matice srpske: Dolazi drugačija Evropa i povoljnije vrijeme za nas

Ugledni beogradski intelektualac, esejista, izdavač, etnolog i politički antropolog Ivan Čolović napisao je na portalu Peščanik.net izvrsnu analizu krajnje kontroverznih i opasnih stavova književnika i profesora Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Dragana Stanića, predsjednika Matice srpske, koji je na navedenu dužnost izabran po treći put.

Čolović u tekstu pod naslovom "Dogodine u Dubrovniku" upozorava da velikosrpske ideje, nažalost, i dalje žive u intelektualnim krugovima u Srbiji, Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC) i vlastima u Beogradu koje sve to uvezuju.

Povodom reizbora Stanić je dao intervju Večernjim novostima, u kome je govorio o radu ove "najstarije književne, kulturne i književne institucije srpskog naroda", odnosno "panteona srpskog pamćenja i košnice naše kulture", kako je Matica srpska nazvana na početku intervjua.

Stanić je, uz ostalo, primijetio da se posebno u Evropi situacija mijenja i da ta promjena ide u prilog Srbije, jer se otvaraju nove mogućnosti "da se odbrane srpski nacionalni interesi", da se nastave i one srpske bitke koje sada izgledaju izgubljene, da Srbi danas s više nade i vjere "prigrle san o povratku srpske vlasti na Kosovo".

"Mi treba da gradimo jedno buduće faktičko stanje. Uvjeren sam da ćemo ga izgraditi i na Kosovu i Metohiji i na cijelom državnom prostoru na kome Srbi žive. Duboko vjerujem da dolazi vrijeme drugačije Evrope i vrijeme povoljnije za nas", rekao je Stanić.

Taj san, dodaje Čolović, ima mnogo neprijatelja, pa su Srbi koji ga sanjaju istovremeno i borci i u svjetskom i u regionalnom "kulturalnom ratu", ali se on s posebnim intenzitetom odvija u našem regionu, prije svega na Kosovu, u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.

"Riječ je o područjima", objasnio je Stanić, "na kojima su srpska kultura i tradicija ugrožene, gdje treba da vodimo pametnu i osjetljivu politiku i da pomažemo našim ljudima koji tamo žive i rade da tamo i opstanu".

Šanse Srbije da s uspjehom vodi "kulturalni rat" protiv neprijatelja, posebno onih u regionu, zavise i od toga koliko će se u taj rat uključiti i Srpska pravoslavna crkva, jer srpska kultura, prema Stanićevom mišljenju, i nema druga uporišta i druge vrijednosti sem onih na kojima počiva ova crkva.

"SPC treba da branimo prvenstveno u našim srcima i dušama, a onda da je branimo kao društvenu činjenicu, uključujući i sve njene vjerske objekte, kao i čitav sistem vrijednosti koji ona podrazumijeva. Ako je odbranimo na svim tim planovima, onda nam niko ništa ne može", naveo je Stanić.

Kompletan tekst pročitajte ovdje.