Otkrivanje spomenika za građane BiH koji su pali kao žrtve fašizma

Spomen ploča koja će biti postavljena u Mauthausenu predstavlja sve žrtve BiH, bez obzira na vjersku i etničku pripadnost, kazao je Feni predsjednik Saveza logoraša u BiH Jasmin Mešković, dodavši kako će to biti "82. ploča 82. države u svijetu".

Savez logoraša u BiH je zajedno sa Centrom savremenih inicijativa Austrije nosilac ovog projekta.

"Kada smo krenuli u njegovu realizaciju neki su sugerisali da iz BiH nije bilo žrtava logoraša u Mauthausenu, da se radi ukupno oko pet-šest do 10 osoba. Međutim nisam mogao povjerovati u to. Kako smo mi ulazili u projekat i kako se on već privodi kraju, došao je čas otkrivanja spomen ploče, imao sam komunikaciju sa mnogo članova porodica bivših logoraša koji su bili u koncentracionom logoru Mauthausen. Došli smo do saznanja da se ne radi se o pojedinačnom boravku ljudi sa prostora BiH u Mauthausenu, radi se sigurno i o par hiljada ljudi koji su prošli torturu Mauthausena", kazao je Feni Mešković.

On je naglasio kako je razgovarao sa nekoliko porodica čiji su članovi bili žrtve logora Mauthausen.

"Prema riječima porodice Oruč, čiji otac Mustafa je zarobljen zajedno sa više od 200 logoraša u jednom danu. Zarobljen je u Oglavku kod Fojnice u ljeto 1943. godine. Odvedeni su u logor Mauthausen i od njih više od 200 civila samo sedam se uspjelo vratiti tada u BiH", kazao je Mešković.

"Mustafa Oruč je jedan od bivših logoraša Mauthausena koji je prije smrti uspio naplatiti njemačko obeštećenje - reparaciju, naplatio je, kako su mi rekli njegovi članovi porodice, oko 15.000 maraka", kazao je Mešković.  

Dodao je da su "sa Oručem u to vrijeme većinom bili zarobljeni Bošnjaci, iz Živinica, Tuzle, Brčkog, Fojnice i odvedeni u Mauthausen".

"Razgovarao sam također i sa porodicom Alikadić čiji je otac Nijaz također bio logoraš tog logora. Nijaz je zarobljen zajedno sa većom grupom civila u Livnu. Vratio se živ u BiH i umro je 1984. godine ali nije uspio ostvariti reparaciju", kazao je Mešković.  

"Suština svega toga je da mi vrlo malo poznajemo svoju istoriju, svoju prošlost i da se ovdje ne radi o pojedinačnom boravku ljudi sa prostora BiH u Mathausenu, već da se radi sigurno o par hiljada ljudi koji su prošli torturu Mauthausena. To opravdava ovaj naš projekat i mi želimo odati počast prije svega ubijenim logorašima Mauthausena i drugih koncentracionih logora. Želimo prenijeti i jasnu poruku o tome šta se u BiH dešavalo u periodu 1992.-1995", naglasio je Mešković.

On ističe kako je tokom razgovora sa članovima porodica logoraša koji su prošli logor Mauthausen saznao da su porodice pokazale interesovanje i želju da dostave i prikažu svu dokumentaciju koju posjeduju o svojim članovima porodica. Iskazali su veliku želju da se to polje istraži koje je neistraženo u dobroj mjeri kada je u pitanju ukupan broj žrtava samog koncentracionog logora. Cijenimo da je ovo jedna od velikih iskoraka kako za sve žrtve tako i za Savez logoraša u BiH, kazao je Mešković.

Otkrivanje spomen ploče bit će upriličeno sutra, u okviru komemoracije žrtvama logora Mauthausen.

Tekst na spomen ploči glasi: "U znak sjećanja na građane i građanke Bosne i Hercegovine, koji su pali kao žrtve fašizma. Samo ljubav može ugasiti mržnju, samo dobro može odbiti zlo. Nikada se neće ponoviti, samo ako pamtimo!"

Otkrivanju spomen ploče pristustovat će članovi Saveza logoraša u BiH, ambasador BiH u Austriji Tomislav Leko, predstavnici entiteta u BiH i porodice žrtava.

Po informacijama koje smo dobili na skupu obilježavanja godišnjnice oslobađanja logora Mauthausen prisustvuju od 20.000 do 40.000 ljudi iz cijelog svijeta, kazao je Mešković.

Koncentracioni logor Mauthausen bio je najveći nacistički koncentracioni logor za vrijeme Drugog svjetskog rata na području današnje Austrije. Nalazio se u Mauthausenu, 15 km istočno od Linza i postojao je od 8. augusta 1938. godine do oslobađanja od strane američke vojske 5. maja 1945. godine.