Krst na Sahat kuli u Podgorici posvađao Islamsku zajednicu i Pravoslavnu crkvu

Time su potvrđene i ranije najave Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore, da je skidanje simbola Sahat kule dio jednostavne procedure i da će nakon restauracije biće vraćen.

Nakon skidanja krsta sa Sahat kule u javnosti se digla buka,  a tom postupku pridavale su se političko-religiozne konotacije.

Iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore kazali su ranije da je simbol Sahat kule skinut  privremeno i da će nakon restauracije biće vraćen.

Podsjetili su tada da Sahat kula ima status kulturnog dobra od 1961. godine, te da sve intervencije na njoj podliježu odredbama Zakona o zaštiti kulturnih dobara.

Skidanje krsta sa vrha Sahat kule naišlo je na osudu pravoslovnog sveštenstva i stanovništva glavnog grada Crne Gore. Pozvali  su na odgovornost one koji su donijeli odluku i zahtjevali od nadležnih organa da se krst što prije vrati na Sahat kulu gdje mu je i mjesto.

Protojerej i sekretar Crkvene opštine Podgorica Predrag Šćepanović istakao je ranije da bi Mitropolija crnogorsko-primorska takođe osudila i da je sa nekog objekta "skinut polumjesec ili bilo koje drugo obilježje naše braće muslimana ili bilo koje druge vjerske organizacije".

Islamska zajednica u Crnoj Gori takođe je reagirala povodom ovog slučaja.

Oni su kazali da treba napraviti razliku između simbola koji je bio na Sahat kuli vjekovima i krsta.

Najava o vraćanju metalnog obilježja u obliku krsta na Sahat-kuli u Podgorici, za njih je bila nečuvena.

"Iskazujemo najdublje poštovanje prema hrišćanskim i svim drugim simbolima monoteistčkih religija, ali samo ako je to saobrazno i primjereno određenoj arhitekturi, njenom nastanku, svrsi ili namjeni.  Sahat-kula u Podgorici, kao i one u Starom Baru, Ulcinju, Herceg Novom I Pljevljima – osmanlijsko i islamsko su nasljeđe u arhitektonskoj i kulturnoj baštini. Uz to, svaka od njih je vakuf – zadužbina dobrih i plemenitih muslimana, dobrotvora koji su svoj imetak dali za njihovu izgradnju. Sahat-kula u Podgorici je vakuf, odnosno zadužbina porodice Osmanagića, i to Mehmet- paše, i jedna je od brojnih vakufskih građevina koju su ostavili članovi ove ugledne podgoričke muslimanske porodice", kazali su oni.

Ističu da nijedna od sahat-kula, kao ni džamije i ostali objekti islamskih zadužbina nisu imali, niti su mogli imati krst kao obilježje.

Sahat kula je sagrađena 1667. godine i dugo je bila vojno utvrđenje. Nakon odlaska Osmanlija iz Podgorice, oko 1890. godine, na vrhu ove građevine visoke 16 metara postavljen je veliki metalni krst koji je stajao sve do ovih dana.

Renovirana je u januaru 2012. godine, kada je stavljen novi digitalni mehanizam. Ove godine počela je rekonstrukcija objekta u koju je uloženo skoro pola miliona eura, a radove izvodi Turska Agencija za međunarodnu saradnju i koordinaciju TIKA.